Dobar za Unesko, ali ne i za SANU
У САНУ објашњавају да подухват није изгубио подршку, али да пара тренутно нема (Фото А. Васиљевић)
Kada jedna publikacija o baletu dobije priznanje za izdavački poduhvat godine, a potom u Rusiji i zlatnu medalju Uneska za doprinos očuvanju nacionalne nematerijalne kulturne baštine, reklo bi se da je reč o kapitalnom delu. Upravo ta počast je ukazana monografiji „Sto predstava baleta i umetničke igre naših prostora”, koju je uredio Gordan Dragović. A zapravo, to je samo „dajdžest” izdanje nesuđenog višetomnog „Leksikona umetničke igre”, koji, prema Dragovićevim tvrdnjama, još čeka na objavljivanje iako je završen pre godinu dana.
Razlog zbog kojeg ovaj projekat čami u 12 registratora punih rukopisa je taj što je Srpska akademija nauka i umetnosti najpre najavila da će ga finansirati, da bi po okončanju pisanja 2.500 stranica teksta iz pera 25 stručnjaka iz Srbije iz inostranstva – uskratila obećanja sredstva.
Tako se navodi u pismu koje su Dragović i akademik Dejan Despić, rukovodilac projekta „Leksikona umetničke igre”, uputili predsedniku SANU Vladimiru Kostiću i Odeljenju likovne i muzičke umetnosti ove nacionalne institucije. Teza koja provejava kroz taj dopis, u koji je „Politika” imala uvid, glasi da je leksikon praktično opstruisan. Istovremeno, iz SANU stižu uveravanja da poduhvat nije izgubio podršku Akademije.
Prema navodima pisma, priča počinje 2012, kada je na Despićev predlog Odeljenje likovne i muzičke umetnosti Akademije prihvatilo da se započne rad na leksikonu kao projektu SANU. Ubrzo je formiran odbor za izradu dela, a grupa od 25 saradnika iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Poljske i Rusije je angažovana na pisanju, prevođenju i obradi 650 planiranih jedinica leksikona „finansiranog od strane Fondacije ’Milorad Mišković’ uz dodatnu finansijsku podršku iz fonda SANU”, piše u pismu upućenom još u junu ove godine.
Rad na tekstu, kako se dodaje, završen je u narednih pet godina, što je konstatovano i u Godišnjaku SANU za 2017. Usled iscrpljenih sredstava iz Fonda „Milorad Mišković”, na SANU je ostalo da obezbedi sredstva za lekturu, korekturu, prelom i likovnu obradu teksta. Ali, kako se navodi, obećana podrška je uskraćena.
Članovi odbora zatim odlučuju da iz integralnog teksta izdvoje 500 strana i tako naprave ekstrakt „Sto predstava baleta i umetničke igre naših prostora”, koji je objavljen pod okriljem privatnog izdavača i na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Beogradu dobio najznačajniju sajamsku nagradu „Izdavački poduhvat godine”. Zatim, u maju ove godine uslediće i priznanje Uneska, uz poziv da se kompletan leksikon, kad bude gotov, promoviše u sedištu te organizacije u Parizu, a održana je čak i promocija u Galeriji SANU. Međutim, „ni to nije bio dovoljan podsticaj da se SANU više angažuje na obezbeđivanju finansijske podrške kako bi bio završen jedan od njenih najvećih izdavačkih projekata”, zaključuje Dragović.
„I pored velikog zalaganja sekretara Odeljenja likovne i muzičke umetnosti, akademika Milana Lojanice i generalnog sekretara SANU Marka Anđelkovića, zahvaljujući kome je izašao ekstrakt, a pre svih gospodina Dejana Despića, za sada nikakav pomak nije napravljen”, tvrdi Dragović u izjavi za „Politiku”.
U pisanom odgovoru našem listu, potpredsednik SANU Zoran Popović se poziva na izveštaj odbora za izradu leksikona iz Biltena Akademije za istraživanja u nauci i umetnosti za 2017. Tamo se, prema njegovim rečima, navodi da je potpuno završen blok posvećen domaćem baletu obima 450 strana. Za drugi blok o umetničkoj igri 20. veka, završeni su tekstovi i obrađene fotografije, a za treći, posvećen dvorskim igrama i starom baletu, tekst je obrađen „do treće verzije”.
„Prema tome, vidi se da leksikon nije ni do danas završen, već samo njegov prvi deo koji su objavile privatne izdavačke kuće ’Cicero’ i ’Orion art’, što je neuobičajeno za dela koja nastaju u SANU i za koja je obično Akademija izdavač”, navodi Popović.
On dodaje da je odbor za izradu leksikona planirao da troškove u najvećoj meri pokrije Ministarstvo kulture i informisanja.
„Odeljenje likovne i muzičke umetnosti dodelilo je projektu inicijalna sredstva za rad od 92.742 dinara u 2012. i 85.511 u 2013. Nakon toga, Odeljenje nije dodeljivalo sredstva za rad ovog projekta”, ističe Popović.
Prema njegovim rečima, Fondacija „Milorad Mišković” je za izradu leksikona u 2012. i 2013. donirala oko tri miliona dinara, a Ministarstvo kulture i informisanja je 2014. uplatilo 800.000 dinara.
„Ova sredstva u najvećem delu utrošena su na autorske tekstove i honorare za recenzije, kao i za nabavku opreme, a 33.833 dinara su ostala neutrošena”, kaže Popović.
On podseća da Upravni odbor Fonda SANU odlučuje o raspodeli sredstava Fonda na odeljenja, koja su isključivo nadležna za njihovu dalju raspodelu na odbore i projekte koji su na njihovom staranju.
„Što se tiče sudbine leksikona, od strane SANU ništa nije promenjeno. Odbor (za rad na leksikonu) i dalje postoji, a finansiranje aktivnosti ovog kao i drugih odeljenskih odbora je stvar Odeljenja za likovne i muzičke umetnosti u okviru budžeta koji im se stavi na raspolaganje”, kaže Popović.
Sekretar tog odeljenja Milan Lojanica za „Politiku” navodi da je rad na leksikonu zastao pri kraju zbog manjka novca. Ali, budući da je reč o poduhvatu od opšteg interesa, Odeljenje je spremno da podrži pronalaženje dodatnih sredstava. Lojanica ukazuje i da je predsednik SANU Kostić konstatovao da poduhvat neće biti ugrožen ili usporavan, već će biti tretiran prema procedurama i pravilima koja važe za sve druge projekte u SANU.