Ekonomija posle bregzita – od lošeg ka gorem

Milenko Pešić

29. 11. 2018. 17:14

Тереза Меј британкса премијерка (Фото АП)

Dok se pre­mi­jer­ka Te­re­za Mej gr­če­vi­to bo­ri da ube­di skep­tič­ne po­sla­ni­ke da po­dr­že spo­ra­zum o breg­zi­tu uoči gla­sa­nja u par­la­men­tu 11. de­cem­bra, iz nje­ne vla­de, ali i od eks­pe­ra­ta, sti­žu prog­no­ze da će raz­laz od Evrop­ske uni­je ipak ko­šta­ti bri­tan­sku pri­vre­du. Ko­li­ko, to u ovo tre­nut­ku sa po­u­zda­nom si­gur­no­šću ni­ko ne mo­že da pred­vi­di, ali se svi sla­žu u oce­na­ma da će ze­mlji eko­nom­ski bi­ti te­že bez ob­zi­ra na to da li će tr­go­vin­ski spo­ra­zum sa EU do­bi­ti po­dr­šku u par­la­men­tu.

U ju­če­ra­šnjoj ana­li­zi bri­tan­ske vla­de ka­že se da će 15 go­di­na po­sle iz­la­ska iz EU bri­tan­ski BDP bi­ti za 0,6 od­sto ma­nji ne­go da osta­ne u EU uz uslov da tr­go­vi­na ne bu­de ome­ta­na. Ako iza­đe iz EU bez do­go­vo­ra i bu­de bi­lo zna­čaj­nih pre­pre­ka u tr­go­vi­ni, bri­tan­ski BDP će bi­ti 9,3 od­sto ma­nji, pre­neo je Aso­ši­je­ted pres.

Fi­nan­sij­ski struč­nja­ci i kon­sul­tan­ti iz lon­don­skog Si­ti­ja, ko­je je an­ke­ti­rao por­tal „Po­li­ti­ko”, sla­žu se da bi sce­na­rio raz­vo­da Bri­ta­ni­je i EU bez do­go­vo­ra  obo­rio fun­tu, iza­zvao rast in­fla­ci­je i ma­nji pri­vred­ni rast. Je­di­no se ne sla­žu u prog­no­za­ma ko­li­ko će to ozbilj­no uz­dr­ma­ti ostrv­sku eko­no­mi­ju.

„Is­hod po ko­jem bi Uje­di­nje­no Kra­ljev­stvo na­pu­sti­lo EU bez spo­ra­zu­ma zna­čio bi pri­me­nu pra­vi­la Svet­ske tr­go­vin­ske or­ga­ni­za­ci­je bez tran­zi­ci­o­nog pe­ri­o­da. To bi bi­la pro­past za bri­tan­sku eko­no­mi­ju i fi­nan­sij­ska tr­ži­šta”, ka­že Ran­ko Be­rić, šef tr­ži­šnih ana­li­za u lon­don­skom Mo­nek­su.

Ka­ko će se breg­zit od­ra­zi­ti na bri­tan­ski pri­vred­ni rast uko­li­ko se ne po­stig­ne spo­ra­zum sa EU?

Prog­no­ze se se kre­ću od lo­šeg ka go­rem.

Dok po­je­di­ni struč­nja­ci pred­vi­đa­ju uspo­ra­va­nje  pri­vred­nog ra­sta, dru­gi ne is­klju­ču­ju re­ce­si­ju. Na op­ti­mi­stič­noj stra­ni je Ko­merc­bank ko­ja oče­ku­je da bi pri­vred­ni rast bez do­go­vo­ra o breg­zi­tu bio ma­nji sa­mo za 0,25 od­sto. Bru­to do­ma­ći pro­iz­vod bi krat­ko­roč­no bio ni­ži za 1,5 od­sto, od­no­sno 4,5 po­sle osam go­di­na. Kre­dit Su­is ima su­mor­ni­ja pred­vi­đa­nja. Nji­ho­vi fi­nan­sij­ski ana­li­ti­ča­ri oče­ku­ju krat­ko­roč­nu re­ce­si­ju to­kom ko­je bi se BDP sma­njio iz­me­đu je­dan i dva pro­cen­ta.

Na­ci­o­nal­ni in­sti­tut za eko­nom­ska i dru­štve­na is­tra­ži­va­nja pred­vi­đa da će, uko­li­ko ne bu­de spo­ra­zum­nog iz­la­ska iz EU, pri­vred­ni rast već u 2019. go­di­ni uspo­ri­ti za 0,3 od­sto. Na dru­goj stra­ni Ka­pi­tal eko­no­miks sma­tra da se Bri­ta­ni­ja mo­že spa­sti re­ce­si­je sa­mo uko­li­ko joj BDP u idu­ćoj go­di­ni  bu­de po­ras­tao za je­dan od­sto.

Svi se ipak sla­žu u oce­ni da bi na­pu­šta­nje EU bez ika­kvog tr­go­vin­skog spo­ra­zu­ma obo­ri­lo na­ci­o­nal­nu va­lu­tu.

Mno­gi eks­per­ti oče­ku­ju da će vred­nost fun­te pa­sti za 10 od­sto, ot­pri­li­ke isto kao po­sle re­fe­ren­du­ma o breg­zi­tu.

Po ova­kvom sce­na­ri­ju pad vred­no­sti na­ci­o­nal­ne va­lu­te po­gu­ra­će i in­fla­ci­ju u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji. Na to će uti­ca­ti i pre­kid tr­go­vi­ne i do­la­zak rad­ne sna­ge u Ve­li­ku Bri­ta­ni­ju iz osta­lih dr­ža­va EU.  

„Uvo­đe­nje tak­sa i gra­nič­nih kon­tro­la znat­no bi po­ve­ća­lo in­fla­ci­ju. Sla­ba fun­ta će se bol­no od­ra­zi­ti na ku­pov­nu moć bri­tan­skih do­ma­ćin­sta­va”, ka­že Dže­ni­fer Li, di­rek­tor „BMO Ka­pi­tal mar­ket­sa”.

Ako raz­laz Lon­do­na i Bri­se­la bu­de ha­o­ti­čan i bez do­go­vo­re­nih tr­go­vin­skih uslo­va, no­vo­u­ve­de­ne tak­se  po­di­ći će ce­ne ro­be na Ostr­vu. Sve će to isto­vre­me­no zbog ne­do­stat­ka rad­ne sna­ge iz EU do­ve­sti i do pa­da pro­duk­tiv­no­sti.

Ali ne­će even­tu­al­ni ne­u­spe­šan do­go­vor oko breg­zi­ta uti­ca­ti sa­mo na rast in­fla­ci­je već i na ka­mat­ne sto­pe ko­je pro­pi­su­je. Za­to se u no­vem­bar­skom iz­ve­šta­ju En­gle­ske ban­ke o in­fla­ci­ji na­go­ve­šta­va da uko­li­ko  do­đe do po­re­me­ća­ja u snab­de­va­nju, na­ci­o­nal­na ban­ka će mo­ra­ti da re­a­gu­je i po­dig­ne ka­mat­ne sto­pe.