Krsna slava – Sveti Stefan

24. 12. 2018. 18:00

(Фотографије Пошта Србије)

Krsna slava (slava, krsno ime) predstavlja ritual posvećen nekom hrišćanskom svecu za koga porodica veruje da je njen zaštitnik i davalac blagostanja. Proslavljanje sveca zaštitnika praktikuje većina pravoslavnih hrišćanskih porodica na teritoriji Srbije kao značajan porodični praznik u kojem učestvuju pojedinačne porodice i njihovi gosti – članovi šireg srodstva, susedi, prijatelji. Srbi doživljavaju slavu kao način iskazivanja nacionalnog identiteta i oni su nosioci ove tradicije, ali proslavljanje porodičnog sveca zaštitnika praktikuju i pravoslavne hrišćanske porodice još nekih etničkih zajednica u Srbiji. U domu porodice se na dan slave tokom obavljanja rituala pali slavska sveća, čita molitva Oče naš i obavlja ritualno sečenje slavskog kolača – koji obavezno ima utisnut simbol IS HS NI KA – tako što se preliva vinom, seče u obliku krsta, zatim se okreće i lomi na četiri dela uz podizanje uvis. Tokom rituala izgovaraju se zahvalnosti svecu i molitve za blagostanje. Ritualno sečenje kolača obavljaju članovi porodice u svom domu, ali je, s druge strane, uobičajena praksa i da se slavski kolač nosi u crkvu, a u nekim porodicama sveštenik dolazi u kuću da seče slavski kolač. Važan deo proslavljanja sveca zaštitnika jeste slavska gozba koja okuplja porodicu i njene srodnike i prijatelje. Slava je vitalan element našeg nematerijalnog kulturnog nasleđa i 2014. godine upisana je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Sv. Stefan, 9. januar – praznuje se kao treći dan Božića, a neke porodice ga praznuju i kao svoju porodičnu slavu. Običaj je da se na taj dan božićna slama iznosi iz kuće. 

Motiv na marki: Sveti Stefan (ikona, kraj 19. ili početak 20. veka, Sombor), slavski kolač, kandilo i šaralica slovo.

Motiv na kovertu: Sveti Stefan (ikona, 19 vek (?), Debeljača). Za motive maraka i koverata korišćene su fotografije eksponata Etnografskog muzeja u Beogradu, autora Ivane Masniković Antić MA.

Stručna saradnja: Etnografski muzej u Beogradu.

Grafička obrada maraka: Anamari Banjac, akademski slikar.