Mladi se sve češće druže u nargila baru

Višnja Aranđelović

29. 01. 2019. 20:00

Водена лула популарна у Истанбулу, али све популарнија и код нас (Фото А. Васиљевић)

Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti upozorio je da, iako je pušenje cigareta dostiglo najniži nivo u istoriji, naciju vreba nova opasnost, i to od – nargile. Prema procenama ovog centra, 2017. godine oko 2,6 miliona odraslih, ili jedan procenat Amerikanaca, intenzivno je pušio nargilu. Još veće glavobolje stvara im činjenica da su je najčešće koristili mladi uzrasta od 18 do 24 godine, kao i deca.

Dok sve više Amerikanaca ne može bez šiše, kod nas u Specijalnoj bolnici za bolesti zavisnosti zvanično nije zabeležen nijedan slučaj zavisnosti od pušenja nargile. Međutim, istraživanje Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” iz 2017. godine pokazalo je da dan kada će neko zakucati na vrata instituta iz Drajzerove ulice možda i nije tako daleko. Opasna zabava ili bar ne primerena osnovcima reklo bi se, ali brojke govore da čak devet odsto dece uzrasta od 13 do 15 godina, odgovorilo je u anketi da puši šišu, dok je 14,5 procenata mladih bar jednom koristilo nargilu.

Iako je zakonom zabranjeno prodavanje duvanskih proizvoda maloletnicima, u praksi se ova odredba ne poštuje kada je reč o nargilama. Da li i koliko često inspekcijske službe ulaze kako bi kaznile ugostitelje koji nargile iznajmljuju maloletnicima nije poznato, jer u toku jučerašnjeg dana iz resornog ministarstva nismo dobili te podatke.

Ipak, i domaći i strani stručnjaci upozoravaju na štetnost koju donosi ova bliskoistočna naprava, jer ona uostalom nekad davno nije ni bila zamišljena da  zabavi dečurliju. Izgleda da miris duvana, drugačiji od onog koji se oseti u blizini pušača klasičnih cigareta, jedan je od glavnih razloga zbog kojih mladi nargilu doživljavaju kao zabavu. Institut „Batut” u svom istraživanju navodi da je zabluda da je pušenje nargila manje štetno od pušenja cigareta. Sasvim suprotno dim iz nargile sadrži veće koncentracije arsena, olova i nikla, 36 puta veću koncentraciju katrana i 15 puta veću koncentraciju ugljen-monoksida nego jedna cigareta.

– Pušenje nargile u trajanju od 45 do 60 minuta izlaže organizam pušača istoj količini katrana i ugljen-monoksida kao pušenje cele kutije cigareta – navodi se u istraživanju Instituta „Batut”.

Tom prilikom lekari su skrenuli pažnju i da je organizam tokom sat vremena korišćenja šiše izložen 100 do 200 puta većoj količini dima od one koja se udahne prilikom pušenja jedne cigarete. Bolesti koje izaziva pušenje nargile iste su kao i kod cigareta – maligne bolesti, oboljenja srca i krvnih sudova, bolesti pluća, smanjenje plodnosti. A tu je i rizik od infektivnih bolesti koje se mogu zaraditi usled deljenja šiše sa drugim ljudima.

Nastala u Persiji, usavršena u Egiptu
Ova vodena lula nastala je u 16. veku u Persiji, pa se zatim proširila u Indiju i vrlo brzo stigla u Egipat. Tamo je postala izuzetno popularna, pa je u Egiptu njen mehanizam usavršen. Kako je duvan u Persiju stigao nekoliko decenija posle nargile, smatra se da je za pušenje nargile korišćena neka druga supstanca – opijum ili hašiš.

Nije preporučljivo, čak je vrlo štetno. Ali, pušači nargila, kako za „Politiku” upozorava dr Dejan Žujović iz Zavoda za plućne bolesti i tuberkulozu, često i ne znaju sadržaj onoga što udišu, niti koliki je procenat nikotina sadrži. Naš sagovornik dodaje da najveća opasnost zapravo udisanja dima.

Ali mlađarija je otišla i korak dalje. Da ne padaju previše u oči a i da im druženje uz dim nargile bude dostupnije i bez ikakve kontrole i zabrane oni imaju i rešenje. Kupuju aparaturu, čak i kao rođendanski poklon, saznajemo u jednoj od radnji na Vračaru. Ali i tu postoji problemčić.

Da bi neko kupio nargilu u specijalizovanoj prodavnici neophodno je da prodavcu pokaže ličnu kartu i potpiše izjavu da je punoletan. Ipak i tu se nađe neko meko srce majčinsko ili očevo, pa uđu u lokal i kupe „zabavu za dete” mada teško da bi se nargila mogla nazvati naivnom razonodom, pogotovo za najmlađe. U zavisnosti od vrste izrade i materijala za lulu i prateću opremu valja izbrojati između 2.500 i 90.000 dinara. U kafiću je dovoljno imati oko 400 dinara, koliko košta da se potegne koji dim. Može se dogoditi da uz to dobiju besplatno piće i – gratis herpes.

Stanje je takvo kakvo jeste i ostaće dok god nargila barovi budu imali status ugostiteljskih objekata. U kojima je dozvoljeno pušenje a gostima u krštenicu  niko ne gleda.