Nemci strahuju od recesije

Biljana Mitrinović Rašević

07. 02. 2019. 20:00

Берза у Франкфурту (Фото: ЕПА-ЕФЕ/А. Бабани)

Nekoliko pokazatelja je zabrinulo ekonomiste u Nemačkoj, a mediji su objavili vesti s ovim naslovom: „Najveća evropska ekonomija na pragu recesije”. Inicijalni pokazatelj je decembarski pad u proizvodnim porudžbinama za 1,6 odsto zbog slabe potražnje iz inostranstva. Na godišnjem nivou porudžbine su bile sedam odsto niže nego u decembru 2017. godine, što predstavlja najveći pad od 2012.

Ovako slab rezultat pokazuje da se nemačka industrijska osnova suočava s problemima zbog trgovinskih tenzija, usporavanja globalnog rasta i uznemirenosti oko bregzita.

Nemačka automobilska industrija takođe je imala nekoliko loših meseci nakon uvođenja novih, strožih pravila za zagađenje, a nemački BDP smanjio se za 0,2 odsto u periodu od jula do septembra. Zbog ovih pokazatelja juče su evropske berze otvorene u crvenom, a neki ekonomisti strahuju da će nemačka ekonomija nastaviti da tone, što će dovesti zemlju u recesiju.

Procenjuje se i da će se Nemačka suočiti sa budžetskim deficitom od oko 25 milijardi evra do 2023. godine, jer će poreski prihodi, zbog usporavanja ekonomije, biti niži od preliminarnih procena, navodi se u jednom dokumentu nemačkog ministarstva finansija. U tom dokumentu, u koji je agencija Rojters imala uvid, a nemački ministar finansija Olaf Šolc trebalo bi da ga predstavi kolegama iz vlade, procenjuje se da će u svakoj godini do 2023. godine nemački budžet uknjižiti deficit u iznosu od po pet milijardi evra, preneo je Tanjug.

Ukazano je i na dodatne rizike po budžet, kao što su visoki troškovi povezani s napuštanjem uglja kao izvora energije. Globalne trgovinske tenzije i zabrinutost zbog bregzita već su primorali Nemačku da snizi prognozu privrednog rasta za ovu godinu na jedan odsto s ranije projektovanih 1,8 procenata.

Rojters ocenjuje da najnoviji izgledi za budžetski deficit ukazuju na dramatično pogoršanje finansija najveće evropske ekonomije, čije su vlasti dan ranije objavile da je u prošloj godini ostvaren budžetski suficit od 11 milijardi evra.

S druge strane, nemačka vlada je juče pružila uveravanja NATO-u da će se držati cilja o povećanju izdataka za odbranu na 1,5 odsto svog BDP do 2024. godine, uprkos manjem manevarskom prostoru u svom budžetu, izjavio je neimenovani bezbednosni izvor Rojtersu. Nemački izaslanik u alijansi je o tome izvestio generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Kada se u oktobru prošle godine pisalo o širenju „Torgservisa” u Nemačkoj, prvog ruskog lanca prodavnica sa jeftinom prehrambenom robom, napisi u štampi su glasili: Da li su ludi ili drski? Kupuj i uštedi na sibirski način primenjen je prošle srede u Lajpcigu, kada je otvoren prvi diskont u Nemačkoj. Posle samo pet dana – veliki market je zatvorena. Jer su svu robu rasprodali.

To im je pošlo za rukom jer su imali niske cene – niže i od onih u najvećim nemačkim diskontima, poput „Lidla”, „Aldija” i „Norme”, a roba je izložena na paletama i u velikim kutijama. Na primer, pola kilograma mlevenog mesa spremnog za pečenje u njihovoj prodavnici je koštalo tek 99 centi.

„Poštovani kupci, zbog izuzetno velike potražnje naša je podružnica zatvorena 4. i 5. februara. Reagovali smo veoma brzo, ali morali smo zaključiti da i našim dobavljačima treba neko vreme da se napune police. S najnižim cenama za vas smo ponovo otvoreni 6. februara od devet sati”, stoji u poruci koja je dočekala kupce na ulaznim vratima trgovine u Lajpcigu, preneo je Tanjug.

Neki nemački mediji sumnjaju da je trgovina zatvorena zbog nekih proizvoda koji možda ne zadovoljavaju standarde kvaliteta hrane koje propisuju strogi evropski zakoni. Međutim, u „Torgservisu” kažu da svi njihovi proizvodi zadovoljavaju standarde EU i da većinom dolaze, osim iz Nemačke, iz dve susedne države: Poljske i Češke.