Novi Sad ukida „papirne" opštine
(Фото С. Ковачевић)
Novi Sad – Grad Novi Sad ukida svoje „papirne” gradske opštine Novi Sad i Petrovaradin. Od kada je podela uvedena 2002. godine, one nikad nisu zaživele, a novim statutom grada, koji je sada predložen, brišu se i iz tog akta.
„Ostaje organizacija kakva je i danas, jer su te opštine postojale samo na papiru. Ne želimo dva budžeta za plate. Te opštine treba da imaju svoje organe, savet, sekretara, načelnika uprave, zaposlene. Ovako je ekonomičnije i efikasnije”, kaže za naš list član gradskog veća za upravu i propise Milan Đurić.
Ranije je zakon o lokalnoj samoupravi, ukazuje on, nalagao da grad ima najmanje dve gradske opštine, a sada je to mogućnost, ne i obaveza. Isto kaže i zakon o teritorijalnoj organizaciji republike.
Novi Sad je osamdesetih godina prošlog veka imao čak sedam opština. To je bila gradska zajednica Novog Sada i u njoj su bili i Sremski Karlovci. Prestala je da postoji 1989. godine, kada su Karlovci izdvojeni, dok je ostalih šest opština spojeno u opštinu Novi Sad.
Deceniju kasnije (1998), Novom Sadu je vraćen status grada, ali nije formirao gradske opštine, pa se posle razmatranja raznih predloga statutom grada (2002) obrazuju dve – Novi Sad i Petrovaradin. Tada svoje opštine osnivaju i Niš i Kragujevac, ali ih Kragujevac nekoliko godina kasnije ukida, nakon što su propisi „olabavili”.
U teoriji se ukazuje da se osnivanjem opština grad decentralizuje. Naselja na teritoriji grada imaju različite potrebe i stanovništvo očekuje da problemi budu rešeni i da kvalitet života bude poboljšan.
Praksa je pokazala da u Novom Sadu godinama nije prihvaćen ovaj koncept, koji podrazumeva i svojevrsno razvlašćivanje gradske vlasti.
Đurić na pitanje o decentralizaciji grada podseća da postoje mesne zajednice i da građani preko njih mogu da iznose zahteve gradskoj upravi.
Po statutu iz 2008. godine, koji važi, gradsku opštinu Novi Sad čini 11 naseljenih mesta sa bačke strane (Novi Sad, Veternik, Futog, Begeč, Kisač, Rumenka, Stepanovićevo, Kać, Čenej, Budisava, Kovilj), a gradsku opštinu Petrovaradin – pet sa sremske strane Dunava (Petrovaradin, Sremska Kamenica, Bukovac, Ledinci i Stari Ledinci). Nekada su te dve opštine imale svoje savete, umesto skupština, ali bez statuta i bez izvršnih organa.
Novi Sad se poslednjih godina urbanistički proširio i prema podacima JKP „Informatika” ima 405.230 stanovnika, od čega 285.662 živi u naselju Novi Sad. Međutim, novac iz budžeta nije ulagan svuda spram potreba. Na sremskoj strani, Bocke u Sremskoj Kamenici i danas nemaju pitku vodu, ali gradonačelnik Miloš Vučević obećava da će se tome posvetiti ovog juna, prilikom rebalansa budžeta.
„Na sremskoj strani je veliki problem i sahranjivanje. Na kameničkom groblju nema više mesta”, kaže za naš list odbornik Đurađ Jakšić (SRS), ali dodaje da problema ima i na bačkoj strani grada: „Sramota je da na Sajlovu, na nekoliko kilometara od Novog Sada nemaju asfalt.”
„Ključna stvar je vlast koja zna šta su problemi građana i kako da ih rešava. Ne mora da znači da bi decentralizacija doprinela kvalitetnijem životu građana”, smatra Jakšić.
Ni odbornik Aleksandar Bujić (DJB) ne veruje da bi se zadržavanjem gradskih opština došlo do napretka, ali kaže za naš list da će najpre tražiti da vidi da li je predlog statuta usaglašen sa zakonom.
„Da se ukidaju gradske opštine, a da se ne predviđa ni mogućnost njihovog osnivanja”, ukazao je u javnoj raspravi o nacrtu statuta građanin Nebojša Milenković. Primedba je odbačena kao neosnovana, a obrazloženo je da grad po zakonu o teritorijalnoj organizaciji može biti podeljen na gradske opštine, što se uređuje statutom, a to znači da se statutom kao mogućnost ne može predvideti ova podela.
U javnoj raspravi je stigao i predlog Grupe za konceptualnu politiku da se ne ukidaju dve gradske opštine, ali to je odbijeno.