Imamo li odgovor na projekat „velike Albanije"
(Новица Коцић)
Vest da su albanski vojnici u uniformama Kfora ušli u severni deo Mitrovice predstavlja vrhunac u sklopu manevara koji imaju cilj da se normalizuje prisustvo vojske Albanije na teritoriji Kosova. Prvi u nizu manevara bio je osnivanje tzv. vojske Kosova, da bi proces jačanja oružanih snaga Prištine nedavno dobio direktnu podršku Albanije učešćem njenih OS u zajedničkim vojnim vežbama. Ovome treba dodati plan ujedinjenja Albanaca do 2025, koji je vlada Albanije zvanično obnarodovala u Peći 26. novembra 2018. MSP ne samo da nije adekvatno reagovalo na ovakve drastične nasrtaje na suverenitet Srbije, već je od uvođenja taksa u iznosu od 100 odsto (što je, zbog apsurda ovog iznosa, samo drugi naziv za politički pritisak) na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine propustilo priliku da parira ovim potezima Prištine. U nedostatku inicijativnosti naše diplomatije, pitanje taksa je svedeno na puki ekonomizam, umesto da se sagleda u kontekstu nove strateške jednačine koja instrumentalizuje ekonomske pritiske na Srbiju u cilju destabilizacije i ugrožavanja njenog suvereniteta.
Za to vreme, projekat „velike Albanije” napreduje korak po korak. Najavljeno ukidanje granica između Albanije i Kosova ne samo da predstavlja akt neprijateljstva uperen protiv Srbije, već preti da uruši i posthladnoratovski poredak na Balkanu. Postavlja se samo pitanje hoće li Evropa dozvoliti da se nastavi prekrajanje granica koje bi označilo oživljavanje iredente i ponovno otvaranje ratnog sukoba na Balkanu.
Danas smo, međutim, suočeni ne samo sa geopolitičkim preoblikovanjem prostora istočne Evrope, već i sa dovršavanjem odgovarajuće strategije započete devedesetih godina na Balkanu. Reč je o kreiranju novog poretka koji ne podrazumeva klasični pojam saveznika (kao što smo svojevremeno mogli da zaključimo iz floskule o staroj Evropi, nenaklonjenoj Americi i tzv. novoj Evropi, koja svoj kurs ravna prema Vašingtonu), već zahteva privrženost američkom unilateralizmu. Ta privrženost se do juče merila sposobnošću Evrope da sledi Ameriku tamo gde su ugroženi njeni, ali šire posmatrano, i zajednički interesi. I tada je, posle Iračkog rata, jasno rečeno da Americi nisu potrebni saveznici na papiru, već „koalicija voljnih”.
Sve što se naknadno događalo, od Avganistana do Sirije, odigralo se po ovom šablonu. Sa Trampom je taj princip do kraja ogoljen, zahtevom da se Evropljani za sopstvenu odbranu maše svog džepa i prestanu da žive – kako je to Robert Kejgan napisao – „u postmodernom raju”, koji im je omogućio ekonomski prosperitet zahvaljujući odbrambenom kišobranu SAD. Izgleda da je period tog prosperiteta okončan, sudeći po „žutim prslucima” i potencijalu nasilja koje smo videli na ulicama francuskih gradova. Evropska unija je na silaznoj putanji, jer proizvodi više problema no što može da ih reši. To potvrđuju i štura administrativna saopštenja koja se upućuju Prištini iz Brisela.
Ali ne treba se zavaravati, konsolidacija EU nije na vidiku. Naprotiv, njeno slabljenje biće nastavljeno, jer kako objasniti izostanak reakcija na nagoveštaj stvaranja „velike Albanije”? U Briselu je očigledno uključen automatski pilot. Ponovno se obistinjuje prekor Vašingtona upućen Evropskoj uniji: Ko će se u Briselu javiti na telefon iz Vašingtona?
Danas je odgovor još teže dati, s obzirom na pomućene odnose SAD i Nemačke. Bilo kako bilo, ako je deoba Evrope na „novu” i „staru” bila aktuelna devedesetih godina, ona se danas produbljuje brisanjem njenog kulturno-istorijskog identiteta, uz nastavak projekta libanizacije, rasparčavanja i kaljenja novih saveznika, upravo na trusnom području Balkana. Postavlja se konačno pitanje: kako se Srbija može tome odupreti? Zahlađenjem diplomatskih odnosa sa Tiranom, uz zahtev Evropskoj uniji da princip uslovljavanja (conditionality) evropskog puta, koji je spravljen u Briselu radi usporavanja Srbije u pregovorima sa EU, sada preusmeri ka Prištini.
Diplomata u penziji, član Srpskog spoljnopolitičkog kruga
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista