Stvaranje modernog Beograda od 1815. do 1964. godine

18. 04. 2019. 09:32

Ауторке изложбе Злата Вуксановић Мацура и Ангелина Банковић (Фотографије И. Милутиновић)

Kada je Beograd 1521. godine pao pod tursku vlast, uprava nad njim nekoliko puta je prelazila iz austrijske u turske ruke i obrnuto sve do 1867, kada su je preuzeli Srbi. Beograd je početkom 19. veka i dalje bio pogranična orijentalna varoš. A po završetku Velikog rata 1918. godine postao je glavni grad novonastale Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. O svim važnim momentima koji su upisani u ličnu kartu velegrada govori izložba „Stvaranje modernog Beograda: od 1815. do 1964. iz zbirke Muzeja grada Beograda” Postavka je predstavljena na prvom spratu Muzeja grada u Resavskoj ulici. Autorke izložbe su mr Angelina Banković, viši kustos Muzeja grada, i dr Zlata Vuksanović Macura, naučni saradnik Geografskog instituta „Jovan Cvijić” SANU. Dokumentarna izložba obuhvata prikaz urbanističkog i arhitektonskog razvoja Beograda u periodu dugom 150 godina. Za to vreme glavni grad transformisao se iz pogranične orijentalne varoši u moderan evropski grad. Da bi taj tok predočile, autorke su prikupile više od 400 originalnih eksponata iz Zbirke za arhitekturu i urbanizam Muzeja grada. Prikazane su i  fotografije, crteži, projekti, planovi, razglednice i arhivska dokumenta, koji ilustruju raznovrsne fenomene iz istorije razvoja Beograda.

Izložba je podeljena u tri hronološke celine. Prvu čini doba 19. veka – od 1815. do 1914. godine, kada je Srbija postepeno osvojila nezavisnost i slobodu, a Beograd postao prestonica Kraljevine Srbije. Sledeća celina obuhvata dve decenije između dva svetska rata, od 1918. do 1941, u kojima se Beograd  kao prestonica novoformirane Kraljevine Jugoslavije suočavao sa uspesima i kontrastima na putu ka evropeizaciji i modernizaciji. U trećem delu predstavljeno je vreme obnove i izgradnje posle Drugog svetskog rata, do 1964. godine iz koje potiče hronološki najmlađa grupa materijala koja se čuva zbirci.

Posetioci mogu da vide primere očuvanog osmanskog nasleđa, kako se u 19. veku formirala srpska varoš, na koji način je izgrađen vodovod, kanalizacija i uvedena električna energija. Zanimljivo je i da se između dva svetska rata Beograd formirao kao evropski grad i da je dobio svoj prvi Generalni urbanistički plan, a zabeleženo je i podizanje parkova i mostova – Pančevačkog i Mosta kralja Aleksandra koji je spojio Beograd i Zemun. Sledi i podsećanje na to da je Beograd obnavljan posle Drugog svetskog rata, a može se videti i kako su izgledali prvi radovi na izgradnji Novog Beograda.