Izgradnja baroknog Beograda
Прстење из поменутог периода (Фото Музеј града Београда)
Muzej grada Beograda u Konaku kneginje Ljubice, u Sali pod svodovima, predstavlja postavku „Barokni Beograd – preobražaji 1717–1739”. Nika Strugar Bevc, viši kustos Muzeja grada Beograda, i Vesna Bikić, naučni savetnik Arheološkog instituta, bave se kratkim trenutkom u kojem je našu prestonicu Austrijska monarhija preuzela od skoro dvovekovnog turskog upravljanja i grandioznim poduhvatima u nekoliko decenija pretvorila od orijentalne varoši u pravi evropski utvrđeni grad. Na izložbi će biti predstavljeni projekti i planovi izgradnje Beograda iz Bečkih arhiva i predmeti koji ilustruju naoružanje, odevanje, ishranu, pobožnost, ali i svakodnevicu i dokolicu austrijskog vojnika i žitelja grada. Većina je otkrivena u arheološkim istraživanjima, a deo potiče iz bogatih zbirki Muzeja grada Beograda, Muzeja Srpske pravoslavne crkve, Vojnog muzeja u Beogradu, Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu, Muzeja grada Novog Sada i Galerije Matice srpske.
Kako podsećaju kustoskinje, grad su Turci potpuno napustili, a doselili se žitelji Evrope sa raznih strana Austrijskog carstva, među njima bilo je trgovaca i zanatlija, ratnih veterana i sirotinje koja se nadala boljem životu na novom prostoru. Uselili su se u prazne turske kuće, džamije pretvorili u crkve i kapele i svoju varoš na prostoru današnjeg Dorćola velikom izgradnjom podelili na blokove sa pravilnim ulicama i nizom zgrada baroknih fasada. Podignute su palate, kasarne, bolnica, apoteke, pivara, solana, manastiri i škole. Na suprotnoj strani, padini koja se od Knez-Mihailove ulice spuštala ka Savi živeli su Srbi okupljeni oko Saborne crkve i svoje mitropolije. Oko oba naselja, nemačkog i srpskog, prvi put su izgrađeni varoški bedemi sa kapijama u koje su se slivala četiri glavna gradska puta.
Nažalost, ambiciozan plan za novu ulogu Beograda urušio se u trenu novim ratom između Austrije i Turske. Grad je izgubljen i ubrzo po povratku Turaka Beogradu je vraćen orijentalni izgled. Porušena su sva utvrđenja, svi bedemi, sve kuće višespratnice, između ostalih prinčeva kasarna i mitropolitska rezidencija, a širom grada niču minareti. Skoro svi stanovnici Beograda, sa svojim dragocenostima, beže ka severu, a Turci u njemu zatiču samo 45 Jevreja i osam Srba.
Beograd je austrijskom baroknom rekonstrukcijom prvi put posle više od hiljadu i po godina, odnosno rimske izgradnje Singidunuma, građen unapred osmišljenim urbanističkim planovima i pristupom gradu kao jedinstvenoj celini. Većina baroknih promena u gradu nestala je netom, ali se i do danas njeni tragovi čuvaju u jezgru grada, u izgledu glavnih saobraćajnica i blokova zgrada. Nekadašnji varoški bedemi stoje kao podsećanje na barokna vremena u obrisima Kosančićevog, Topličinog i Obilićevog venca.
Izložba Barokni Beograd – preobražaji 1717–1739 trajaće do 4. juna 2019. godine. Radno vreme tokom trajanja izložbe je utorkom, sredom, četvrtkom i subotom od 10 do 17 časova, petkom od 10 do 18 časova, a nedeljom od 10 do 14 časova.