Kasnoantička građevina u jašunjskom manastiru
У прошлогодишњим истраживањима у манастиру Свети Јован откривена три културна слоја (Фотодокументација „Политике”)
Leskovac – U jašunjskom manastiru Sveti Jovan Preteča nedaleko od Leskovca, ovdašnji Narodni muzej je prošle jeseni pokrenuo arheološka iskopavanja za koja je Ministarstvo kulture izdvojilo 685.000 dinara. Arheolozi su ovde boravili od 14. septembra do 23. oktobra sa ciljem da istraže kompleks ovog manastira, jednog od najznačajnijih spomenika kulture na ovom području.
Pre toga, iskopavanja su vršena 1973, i od 1986. do 1988. godine. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, istraživanja će biti nastavljena i ove godine, a najavljeno je i učešće lokalne samouprave.
Prema rečima arheologa Smilje Jović, u dve od tri otvorene sonde pronađeni su tragovi stare arhitekture. U drugoj sondi iza apside crkve pronađeni su kasnoantički sloj i ostaci temelja zida koji potiču iz četvrtog i s početka petog veka. Datovanje je izvršeno na osnovu bronzanog novca koji je pronađen u sloju paljenja i rušenja, u kojem su pronađeni i rimska kuhinjska keramika, kao i tragovi stakla i krovnih opeka. U trećoj sondi pronađeni su ostaci konaka – stariji iz vremena podizanja manastira i noviji iz osamnaestog i devetnaestog veka.
– Samo jedan deo smo otkrili da bismo definisali o kojoj kasnoantičkoj građevini je reč i kako je konak izgledao. Ove godine nastavićemo iskopavanja, kada ćemo, možda, otvoriti probnu sondu na gradištu koje nije vezano za manastir i pripada kasnoantičkom periodu. U porti manastira naišli smo na dva starija kulturna sloja i na treći koji je novijeg datuma. Nema tragova praistorije, a mesto je prvi put naseljeno krajem četvrtog i početkom petog veka – kaže za naš list Smilja Jović.
Manastir Sveti Jovan Preteča svrstan je u kulturno dobro od velikog značaja i ima zanimljivu istoriju. Podigao ga je Andronik Kantakuzin sa braćom 1516/17. godine u vreme sultana Selima.
Andronik je pripadao uglednoj vizantijskoj porodici Kantakuzina koja je bila u srodstvu sa despoticom Jerinom u čije vreme je deo ove porodice došao u Srbiju gde su zauzimali visoke položaje.
Godine 1477. stradao je jedan broj članova porodice, pa M. Đorović Ljubinković pretpostavlja da su udovice – sestre ili kćeri postradalih Kantakuzina godine 1499. podigle manastir Svete Bogorodice kilometar i po od mesta na kojem će 1516/17. godine biti podignut i manastir Sv. Jovan sa kojim čini kompleks poznatih jašunjskih manastira.
Manastir Sveti Jovan je izgoreo 1788. godine, kada su u plamenu nestali i svi objekti oko crkve. Obnovljen je, ali je ponovo stradao u Prvom. i Drugom srpskom ustanku. Kako je planirano, ovde će uskoro biti izgrađen kamp za lečenje narkomana. Posle Crne Reke i Kovilja, biće to treći manastirski centar u Srbiji za odvikavanje od ove pošasti. Pošto je manastir zapušten, predviđeno je da stanovnici ovog kampa, pored ostalog, budu angažovani i na njegovoj obnovi.