Makedonci u klinču Grka i Bugara
Specijalno za „Politiku”
Skoplje – Zoran Zaev izjavio je da je Evropska komisija uvrstila Severnu Makedoniju, čiji je on premijer, i njen uspeh na listu 20 najvećih dostignuća Evropske unije u prethodnih pet godina. Ako se i složimo s tim, pitanje je da li je to isključiva zasluga makedonske vlade. Rešavanje grčko-makedonskog spora oko imena, zaključeno Prespanskim sporazumom, bilo je ključno za pohvale koje prima vlada Zaeva, a tog dogovora ne bi bilo bez doprinosa američke administracije. Ostali strani faktori u ovom času, međutim, računajući tu i odnos Evropske unije prema proširenju na Severnu Makedoniju, ne idu na ruku zvaničnom Skoplju.
Serija „malera” iz inostranstva zadesila je kabinet Zaeva, komplikujući položaj države koju on vodi. U Grčkoj je na parlamentarnim izborima pobedila Nova demokratija Kirijakosa Micotakisa, neprijateljski raspoložena prema Prespanskom sporazumu, tom temelju makedonskog uspeha. Sudeći po izjavama pred izbore, Nova demokratija se možda neće odvažiti na otvoreno rušenje dogovora iz Prespe, iza kojeg stoje i SAD i EU. Ali, potkopavanje Severne Makedonije u NATO-u, koliko to bude bilo moguće, i na njenom putu ka EU nije isključeno. Tu bi možda mogla pomoći nova ambasadorka SAD u Skoplju, Kejt Berns, koja je prethodno držala sve konce u američkoj diplomatskoj misiji u Atini.
Put Severne Makedonije u EU ionako je doveden u pitanje budući da ovog leta, uprkos očekivanjima Skoplja, datum za početak pregovora nije dodeljen. Sledeća šansa je oktobar. Nemačka kancelarka Angela Merkel je nedavno pokušala da ohrabri Makedonce, ali to još nije dovoljno da bi u sadašnjim prilikama u EU garantovalo da će datum biti odobren. Skepsu prema daljem širenju EU u ovom trenutku naročito je snažno ispoljio francuski predsednik Emanuel Makron, iz čije su administracije i ranije stizale slične poruke, da bi ih on još više naglasio nakon mukotrpnog procesa usaglašavanja oko kandidata za čelne pozicije u Uniji, tokom kojeg su još jednom bile očigledne velike podele između „starih” i „novih” članica.
U nezgodan položaj su Zaeva doveli i Amerikanci kada je u njihovoj ambasadi u Skoplju izvedena promenjena verzija makedonske himne, bez stihova u kojima se spominje Goce Delčev, istorijska ličnost na koju pravo polažu i Severna Makedonija i Bugarska. Iz Sofije se zbog spora oko Delčeva upućuju upozorenja Skoplju da bi mu mogli blokirati evropske integracije. Američka ambasada se izvinila, Zaev je objašnjavao da je slučaj s himnom obična greška, ali problem s Bugarskom ostaje, kao i sumnja da Makedonci u njemu nemaju nepodeljenu podršku čak ni Vašingtona.
Još jedan udarac lično Zaevu zadala su dvojica Rusa koji su uspeli da s njim razgovaraju telefonom predstavljajući se kao ukrajinski predsednik Petro Porošenko i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg. Kada je bruka pukla, Zaev i njegova ministarka za odbranu Radmila Šekerinska su stvar ocenili kao pokušaj da se država spreči na putu evroatlantskih integracija, što se i ranije pripisivalo upravo Rusiji.