Transporteri u Srbiju stigli preko Mađarske

02. 08. 2019. 16:01

Виктор Орбан и Александар Вучић (Фото: EПA/Коча Сулејмановић)

Mađarska vodi politiku koja podrazumeva ne samo dobre odnose sa Kremljom, na zgražavanje briselske elite, već i sa zemljama zapadnog Balkana, pre svega sa Srbijom. Vlada Viktora Orbana, koja je godinama na tapetu Brisela, ipak je veliki zagovornik proširenja Evropske unije. Orban je više puta javno govorio kako Srbija prva zaslužuje da bude nova članica EU. Budimpešta očekuje da u novom sastavu Evropske komisije dobije upravo resor koji se odnosi na proširenje EUMilenko PešićRuski vojni poklon Srbiji nije mogao Dunavom kroz Rumuniju, ali je zato stigao avionom preko Mađarske. Uprkos protivljenju Bukurešta da im izda tranzitnu dozvolu, deset ruskih oklopnih transportera BRDM-2 su avionom preko Mađarske stigli u Srbiju, otkriva briselski portal „Politiko”.

Iako je posle pripajanja Krima Rusiji 2014. godine Evropska unija uvela sankcije Moskvi na trgovinu oružja i zabranu izvoza robe koja se može koristiti u vojne i civilne svrhe, Mađarska je, očito, za razliku od Rumunije, progledala kroz prste ovom transferu vojne opreme.

Đerđeli Gulijaš, šef kabineta premijera Viktora Orbana, za „Politiko” je objasnio da je avionska pošiljka iz Rusije u Srbiju smela da prođe kroz mađarski vazdušni prostor, jer se teret nije prevozio u vojnom, već u civilnom avionu, za koji nije potrebna posebna dozvola.

„Mi smo samo dobili informaciju o civilnom avionu koji ulazi u naš vazdušni prostor, ali to je samo protokolarna vrsta obaveštenja koju treba primiti k znanju”, kaže Gulijaš i dodaje da je iz geografskih razloga ovaj ruski tovar upućen Srbiji morao da preleti Poljsku i Slovačku pre nego što dospeo u mađarski vazdušni prostor.

Povodom tranzita ruske vojne opreme preko Mađarske i mogućeg kršenja embarga, iz Brisela se šturo oglasio portparol EU: „Videli smo izveštaj. Ne komentarišući specifičnosti slučaja, mogu da kažem da je primena restriktivnih mera Evropske unije obaveza svake njene članice.”

Ministarstvo odbrane Srbije saopštilo je 27. jula da „nije bilo nikakvih prepreka” u dopremanju oklopnih vozila i da je vojna oprema stigla u Srbiju uz poštovanje međunarodnih pravila. Inače, reč je o delu donacije Rusije koja se sastoji od šest lovačkih aviona „mig-29”, trideset oklopnih izviđačkih transportera BRDM-2 i trideset tenkova T-72.

Na primopredaji oklopnih transportera u ponedeljak u niškoj kasarni „Mija Stanimirović” predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ova pošiljka nije mogla Dunavom. Vučić, ipak, nije hteo da precizira na koji način je donacija ruske oklopne tehnike dopremljena u Srbiju.

„O tome ne bih da govorim. Poštovali smo norme međunarodnog javnog prava i sve je bilo u skladu sa dogovorom sa Rusijom. Uspeli smo da ih dopremimo. Kako su i kuda došli, to je naša stvar”, poručio je u Nišu srpski predsednik.

Očito je pokušaj Zapada i NATO-a da preko Rumunije spreči nabavku naoružanja iz Rusije propao.

Ministarstvo spoljnih poslova Rumunije saopštilo je pre tri dana, nakon što su transporteri već stigli na vojni aerodrom u Batajnici, kako nije moglo da izda tranzitnu dozvolu za pošiljku iz Rusije zbog sankcija koje je Evropska unija uvela Moskvi 2014. godine.

Ovakva pomoć prijatelja iz Budimpešte Beogradu ne treba da čudi. Iako je, kao i Rumunija, članica NATO-a, Mađarska vodi politiku koja podrazumeva ne samo dobre odnose sa Kremljom, na zgražavanje briselske elite, već i sa zemljama zapadnog Balkana, pre svega sa Srbijom.

Vlada Viktora Orbana, koja je godinama na tapetu Brisela, ne samo zato što neće da prihvata izbeglice iz Italije i Grčke, već i zbog sputavanja građanskih prava i slobode medija, ipak je veliki zagovornik proširenja Evropske unije. Orban je više puta javno govorio kako Srbija prva zaslužuje da bude nova članica EU. Posle zajedničke sednice dve vlade u Subotici polovinom aprila, mađarski premijer je poručio:

„Priključenje Srbije uniji bilo bi dobro za Srbe, ali i za nas koji smo već u EU.”

Budimpešta, koja je zajedno sa ostalim članicama Višegradske grupe odigrala ključnu ulogu u izboru Ursule fon der Lajen za novu predsednicu Evropske komisije, očekuje da u novoj evropskoj vladi dobije upravo resor koji se odnosi na proširenje EU. Kako piše „Politiko”, Orban otvoreno lobira za to da bivši ministar pravde, novoizabrani evroposlanik Fidesa Laslo Troksanji dobije posao koji sada obavlja Johanes Han.