Dan kada je počelo NATO bombardovanje Srpske

31. 08. 2019. 11:14

Председница РС Жељка Цвијановић (Фото EPA/Aleksandar Golic)

Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Devetog septembra biće obeležen Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja u Republici Srpskoj. Zasipanje bombama i agresija na RS počela je na jučerašnji dan 1995. i trajala sve do 14. septembra te godine. Od udara bombi stradalo je više od stotinu civila.

Na položaje Vojske Republike Srpske (VRS) NATO avijacija bacila je ukupno 1.026 bombi, od čega 708 navođenih, a ukupna težina bačenog eksploziva iznosila je oko 10.000 tona, pri čemu je korišćena radioaktivna municija sa osiromašenim uranijumom, podseća agencija Srna, kako prenosi Radio-televizija RS.

Predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je novinarima u Banjaluci da je NATO bombardovanje Srpske 1995. predstavljalo teško stradanje i da će i generacije koje su se rodile nakon toga živeti s posledicama.

„Svi nosimo mučna iskustva i sećanja na taj period. Prouzrokovana je šteta, a bolesti su posledično nastajale, posebno maligne, za koje ima sve više i više podataka i čime se ozbiljno bave ljudi u Srpskoj i Srbiji, ali i neke strane države jer su njihovi vojnici bili učesnici događanja na ovim prostorima”, rekla je Cvijanovićeva.

Posetila je da za bombardovanje, gledano sa formalnopravne strane, nije bilo odluke Saveta bezbednosti UN, već se to dešavalo na inicijativu pojedinih država.

Predsednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Republika Srpska prošla kroz težak period razvoja i da se „nadamo da su ta vremena daleko iza nas i da nećemo biti u prilici da prolazimo još jednom isti put”.

Povod za akciju NATO pod nazivom „Namerna sila” bila je eksplozija na sarajevskoj pijaci Markale 28. avgusta 1995, za koju su optužene srpske snage, a Srna podseća da je u izveštaju nezavisne komisije iz tog perioda navedeno da „ne postoje jasni dokazi da su granate došle sa srpskih položaja”, što je potvrdio i Jasuši Akaši, tadašnji izaslanik generalnog sekretara UN za Balkan.

I tadašnji komandant Unprofora i britanski general Majkl Rouz izjavio je nakon incidenta na Markalama da se ne može utvrditi odakle je granata ispaljena, a komandant ruskog mirotvoračkog bataljona u Sarajevu pukovnik Andrej Demurenko, koji je učestvovao u istrazi, saopštio je da su Srbi „nepravedno bili optuženi samo da bi NATO imao povod za napad”.

Bombardovanje Srpske završeno je 14. septembra 1995, kada je postignut dogovor da VRS povuče teško oružje iz takozvane zone bezbednosti, što je i učinjeno 17. septembra. Obeležavanje Dana sećanja na žrtve NATO bombardovanja inicirala je Novinska agencija RS, a taj datum izabran je u znak sećanja na dan kada su u bombardovanju ubijeni brat i sestra Radmila i Radenko Galinac iz naselja Grlica u Vojkovićima na srušenom mostu u naselju Semizovac kod Sarajeva. Odbor Vlade RS za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova u martu ove godine odredio je da Dan sećanja na žrtve NATO bombardovanja bude 9. septembar.

M. K.