Bolton u ruskom dvorištu
Александар Лукашенко и Џон Болтон на састанку у Минску (Фото EPA/Sergei Gapon)
Glavni Trampov čovek za nacionalnu bezbednost ove nedelje je posetio Ukrajinu, Belorusiju i Moldaviju, pokušavajući da ojača američki uticaj u regionu koji Rusija i dalje smatra svojom sferom uticaja.
Misija Džona Boltona, savetnika za nacionalnu bezbednost u Beloj kući, ima za cilj da osnaži američko prisustvo na ruskim granicama, što je ranije uvek izazivalo sukob između Vašingtona i Moskve.
Bolton je u Ukrajini podvukao da SAD podržavaju ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet i ohrabruju Kijev da postane deo evroatlantskih integracija, prenosi Rojters. Za mesec dana održava se sastanak Normandijske četvorke (Rusija, Ukrajina, Nemačka, Francuska), koja pokušava da pronađe rešenje za konflikt u proruskom, pobunjenom delu Ukrajine, Donbasu. Zbog toga se na posetu Trampovog savetnika gleda kao i na priliku da vašingtonska administracija objasni šta ona očekuje od pregovora o Donjecku i Lugansku. Boltonov dolazak bila je prilika i da uveri predsednika Volodimira Zelenskog da Amerika i dalje podržava Ukrajinu i pored toga što su se pojavile informacije da šef Bele kuće razmišlja da Kijevu ukine 250 miliona vojne pomoći. Otkako se posle prevrata na Majdanu okrenula od Rusije ka Zapadu, Ukrajina je dobijala pomoć od SAD, između ostalog i za borbu protiv proruskih separatista u Donbasu. Ipak, kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Donald Tramp razmatra da blokira pomoć Kijevu, što je u skladu sa njegovim stavom da SAD treba da ponovo razmisle na šta troše novac u inostranstvu i da li to služi njihovim spoljnopolitičkim interesima.
Tramp pokušava da popravi odnose sa Moskvom, ali je okružen antiruskim jastrebovima poput Boltona, koji smatra da SAD Rusiji treba da uvedu i strože sankcije od onih koje su joj već uvele zbog aneksije Krima i mešanja u američke izbore 2016. Kako u svom izveštaju piše Startfor, privatna agencija za prikupljanje i obradu geopolitičkih podataka, Bolton pokušava da ojača američki uticaj u istočnoj Evropi i stekne dodatnu prednost nad Rusijom. Američko približavanje ruskim granicama, poput širenja Severnoatlantske alijanse na istočnu Evropu i Baltik i pokušaja da se i Ukrajina i Gruzija okrenu evroatlantskim integracijama, jedan su od glavnih izvora sukoba između Vašingtona i Moskve. Posle ruske aneksije Krima, SAD su odobrile slanje dodatnih trupa na istok Evrope, što je produbljivalo krizu u odnosima na relaciji SAD–Rusija.
Poljski ministar odbrane Marijuš Blaščak juče je potvrdio da su se Varšava i Vašington dogovorili gde će na poljskoj teritoriji biti raspoređene dodatne američke trupe. Trebalo je da Tramp govori o tome u nedelju prilikom posete Poljskoj, ali je morao da otkaže dolazak jer se u SAD istovremeno očekuje nalet snažnog uragana „Dorijan”.
Iako je Belorusija snažan ruski saveznik, Bolton je otišao tamo da bi probao da poboljša ekonomske i energetske veze sa Minskom, ocenjuje Stratfor. Bolton je najviši američki zvaničnik u poseti Belorusiji u poslednjih dvadeset godina.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko je dočekao Boltona rečima da je došlo vreme da se okrene nova stranica u odnosima između Vašingtona i Minska, a agencija AP podseća da je Lukašenko i ranije koketirao sa Zapadom da bi dobijao ustupke od Moskve. Kako je odande poručio Bolton: „Istorija ne stoji u mestu. Mnogo je vremena prošlo od raspada SSSR. Geopolitička situacija se promenila.”
Ovakve posete su i ranije nervirale Moskvu, kao kad je Trampov savetnik prošle godine putovao po Kavkazju i Jermeniji nudio oružje za prodaju.
U Moldaviji, najveći spoljnopolitički jastreb u Trampovoj administraciji probao je da osigura američke pozicije u sredini koja se koleba između Zapada i Rusije. Proevropske i proruske snage tek što su tamo postigle sporazum o podeli vlasti, pa se Bolton sastao i sa prozapadnom premijerkom Majom Sandu i proruskim predsednikom Igorom Dodonom.
On je najviši američki funkcioner koji je posetio Moldaviju od posete potpredsednika Džoa Bajdena 2011. i državne sekretarke Medlin Olbrajt 1994. Bolton je ohrabrio napore domaćina da se obračunaju sa korupcijom, tvrdeći da je to najbolji način da privuku američke investicije.
Maja Sandu je obećala da će se izboriti sa korupcijom, raditi na evrointegracijama, privući američke investicije i normalizovati odnose sa Rusijom. U Transnistriji (Pridnjestrovlje), proruskoj oblasti koja je proglasila nezavisnost, nalazi se oko hiljadu ruskih vojnika. Moldavija zavisi od Rusije zbog energenata, dok joj Vašington šalje oko 15 miliona dolara pomoći svake godine. Aludirajući na rusko prisustvo u Pridnjestrovlju, Bolton je u Kišinjevu naglasio da podržava celovitost Moldavije i osuđuje „strane uticaje”.