Golf bum u Pinosavi i Bečmenu

Daliborka Mučibabić

15. 09. 2019. 21:21

Једини терен за најмасовнији индивидуални спорт у Београду се налази на Ади Циганлији (Фото Латиф Адровић)

Voždovac vodi protiv Surčina. Sportskim rečnikom, tako bi se mogla opisati dilema oko toga gde će najpre biti građeni golf tereni – u Pinosavi ili u Bečmenu.

Ali, to ne znači da će blaga prednost voždovačke Pinosave, koja za lokaciju podno Avale ima nacrt plana detaljne regulacije, iznesenog na rani javni uvid, odlučiti trku u njenu korist. Direkcija za građevinsko zemljište navodi da za avalsku lokaciju „postoji interesovanje investitora”, ali niko u javnosti još ne zna ko su oni i dokle su odmakli u pripremama za gradnju. Za surčinski golf kompleks „Oaza” na 300 hektara ulagači su odavno poznati i, uprkos brojnim preprekama u prethodnih 11 godina, koliko dugo rade na tome, nisu odustali od izgradnje pravog takmičarskog golf terena u regionu. Sledećeg meseca počinju izradu plana detaljne regulacije i za projekat vredan oko 300 miliona evra imaju obezbeđeno finansiranje, tvrdi Saša Trišić, vođa projekta iza kojeg, dodaje, stoji konzorcijum iz SAD, Austrije i Izraela, uz domaće partnere.

– Mi smo zakupci 300 hektara i ove godine smo konačno rešili imovinske probleme i upisali se u katastar. Gradnju prvog profesionalnog golf terena sa 18 rupa trebalo bi da počnemo sledeće godine i u tom kompleksu biće luksuzne vile, stanovi, šoping mol, škola, vrtić… Lokacija je u blizini budućeg nacionalnog stadiona, što će upotpuniti ponudu opštine Surčin. Idejno rešenje za „Oazu” potpisao je arhitekta golf igrališta Piter Haradin, a izradu glavnog projekta poverićemo svetski poznatom golf dizajneru – ističe Trišić.

I igralište za golf u Pinosavi trebalo bi da bude profesionalno, sudeći po broju rupa, odnosno golf polja – 18. Planirani otvoreni golf tereni, namenjeni treninzima i sportskim takmičenjima, prostiraće se na oko 63 hektara od ukupno 78,8 koliko je predviđeno nacrtom plana detaljne regulacije koji je pred sudom javnosti do 23. septembra. Osim terena i vežbališta za golf udarce na travi i pesku, trebalo bi da budu podignute i svlačionice, golf klub, ostave za opremu, suvenirnica i ugostiteljski objekti. U budućem kompleksu uz ulice Nova 4 (Sečanjska), Avalsku i planiranu saobraćajnu petlju „Avala (Ripanj)” na deset hektara predviđena je i gradnja terena za košarku, odbojku, tenis, rukomet, zatvorenih i otvorenih bazena, sportske sale, akva parka, dok će na 1,1 hektar moći da se zidaju stanovi. Na 78,8 hektara moći se da se sagradi ukupno 18.000 kvadratnih metara.

To zemljište u južnom delu Pinosave većim delom je u svojini grada, sada se koristi kao poljoprivredno, manji deo su prirodno regulisane zelene površine i šume, a na jednom delu su i privatne kuće.

– Plan treba posebno da odredi kompleks otvorenih golf terena sa pratećim sadržajima, planski status postojećih stambenih objekata, kao i rekonstrukciju pristupne saobraćajnice i priključaka na državne puteve II A reda i II B reda. Planiraju se površine javne namene, i to: mreža saobraćajnica, vodne površine, šume i otvoreni golf tereni, dok se površine ostalih namena planiraju za sportske objekte i komplekse, sportsko-rekreativni kompleks – navodi se na sajtu Direkcije za građevinsko zemljište, koja je pokrenula inicijativu za izradu plana detaljne regulacije za golf terene u Pinosavi, uz obrazloženje da za njih postoji interesovanje investitora.

Golf te­re­ne prati izgradnja atrak­tiv­nih za­ba­vnih i re­kre­a­tivnih sa­dr­ža­ja  (Foto Piksabej)

Niko ne može da otkrije ko su oni, a nezvanične su tvrdnje da će ih graditi vlasnici golf klubova i ljubitelji ovog olimpijskog sporta. Ko god da bude investitor golf terena na Voždovcu, obradovaće ne samo rukovodstvo Golf asocijacije Srbije, već i 750 registrovanih igrača i 7.000 dece u Srbiji koja uče da igraju golf u osnovnim školama. Osim na Adi Ciganliji i Žablju, mi nemamo više igrališta, a ova dva imaju po devet rupa, s tim da su u mestu nedaleko od Zrenjanina počeli da grade još devet, što je uslov da se u Srbiju dovedu međunarodna takmičenja, evropska prvenstva… Na jednom takvom pre dve godine reprezentacija Srbije osvojila je zlatnu medalju, naglašava Irena Suturović Bogdanović, generalni sekretar Golf asocijacije Srbije.

– Što više terena, veće su šanse za razvoj i popularizaciju golfa, koji je najmasovniji individualni sport. Mi imamo potencijal kao i u drugim sportovima, ali nemamo uslove za treniranje, nego reprezentaciju šaljemo na pripreme u Španiju, Italiju, Sloveniju… – ističe Suturović Bogdanović.

I Trišić smatra da su nam neophodna tri-četiri golf terena jer ovaj, reći će mnogi, skupi i mondenski sport popravlja turističku krvnu sliku svake zemlje.

– Skupim ga čini to što kada nemate terene u zemlji morate da putujete i zato za golfere važi pravilo da su to najbolji turisti jer su najveći potrošači. Turski Belek je, recimo, podigao 16 golf terena zbog turizma, Slovenija ih ima 14, a Hrvatska šest-sedam – naglašava Suturović Bogdanović.

Oba predsednika beogradskih opština blagonaklono gledaju na izgradnju golf terena u svojim „atarima”. Aleksandar Savić, prvi čovek Voždovca, tvrdi da nema pojma o tome ko bi mogli da budu potencijalni finansijeri takvih igrališta u Pinosavi, ali je, kaže, uveren da će, osim profesionalnih igrača, takav centar privući i lokalno stanovništvo.

– Izgradnja golf terena povlači brojne atraktivne sadržaje koji će omogućiti zabavu i rekreaciju za celu porodicu. Uz skijalište na Avali, to će biti mamac za turiste. U prilog razvijanju te lokacije ide nam i izgradnja dela obilaznice od Straževice do Bubanj potoka – smatra Savić.

I Stevan Šuša, predsednik Surčina, za koju godinu najmlađu beogradsku opštinu vidi kao najatraktivniju i najrazvijeniju zahvaljujući i izgradnji „Oaze”.