Doktor iz Italije u Institutu „Dedinje"

30. 10. 2019. 20:00

Директор Милован Бојић са колегом др Алесандром Ђамбертијем (Фото: А. Вуковић)

Dve lepe vesti iz Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” –prvo, otvoren je Centar za urođene srčane mane odraslih a drugo, timu naših lekara pridružio se uvaženi italijanski stručnjak, profesor dr Alesandro Đamberti sa klinike „San Donato” u Milanu. On je postao glavni hirurg zadužen za obuku mladih lekara na Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje”

– Predstavljamo našeg novog saradnika, ali i novi segment rada, odnosno novu organizacionu jedinicu za hirurško lečenje urođenih srčanih mana odraslih. Đamberti je i do sada, zahvaljujući ugovoru sa RFZO, operisao naše pacijente, a sada će ih tim kompleksnim intervencijama podučavati doktor Đamberti ovde na Institutu, ali i na njegovoj klinici u Milanu – pojasnio je Milovan Bojić, direktor Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje”.
Saradnja profesora Đambertija i ove medicinske ustanove a na sreću onih koji imaju urođene srčane mane, počela je pre pet godina.

– Reč je o veoma specifičnim pacijentima kojima su potrebna posebna nega i lečenje. Mislim da ova saradnja predstavlja početak veoma dobrog posla koji ćemo zajedno obaviti i da će većina potreba ovih pacijenata moći da ovde bude zadovoljena. Viđam ovde mlade doktore, i to najbolje doktore koji žele da se dalje razvijaju. Verujem da je naša dužnost da im u tome pomognemo. Srbija nije velika zemlja i nije joj potrebno da ima više ovakvih centara. Dovoljan joj je jedan centar posvećen urođenim srčanim manama gde su angažovani najbolji eksperti i koji ima i odgovarajuće ljudske i ekonomske resurse – ističe Đamberti.

Centar će, rečeno je, imati svoje prostorije i ljude koji će stalno u njemu raditi.

– To je potpuno nova organizaciona celina, koja je i multidisciplinarna. Jer, tu se neće angažovati samo kardiolozi i hirurzi. Ovde dolaze pacijenti koji imaju problem sa aritmijama, pa zato tu treba imati nekog ko se bavi elektrofiziologijom, srčanom slabošću, potrebni su anesteziolozi, lekari koji savetuju trudnice, a bitno je da tu bude i psiholog, a nadam se u budućnosti i socijalni radnik – istakla je prof. Aleksandra Nikolić, pomoćnik direktora Institut. Dodala je da je pre jedne decenije prosečan životni vek pacijenata sa urođenom srčanom manom bio 37, a sada je 57 godina.

Statistika inače pokazuje da jedna od 100 novorođenih beba ima neki problem sa srcem ili velikim krvnim sudovima, a da zahvaljujući dijagnostičkim metodama uz pomoć kojih se problem brzo prepozna, više od 85 odsto dece preživi do odrasle dobi. Reč je o rastućem problemu u populaciji pošto se broj pacijenata koji imaju ovaj problem povećava.

– Zadovoljstvo mi je da kažem da se nijedna zdravstvena ustanova u ovom regionu i šire nije toliko internacionalno vezala kroz stručnu i naučnu saradnju sa Evropom i svetom kao što je to Institut za kardiovaskularne bolesti „Dedinje”. Ovde su prvaci kardiohirurgije  iz Slovenije, Austrije, Nemačke, a evo sada i Italije. Nećemo na tome stati, već ćemo do proleća ovde imati čitavu Evropsku uniju u malom, pošto očekujemo i dolazak velikih stručnjaka iz Francuske i Španije – poručio je prof. dr Milovan Bojić.