Mak sa svih meridijana
(Фото Пиксабеј)
Najbolji sladoled u životu nisam probala ni na jednom od onih izvikanih mesta u svetu ispred kojih ljudi dobrovoljno čekaju po sat vremena da budu usluženi. Našla sam ga u centru Budimpešte, u maloj italijanskoj poslastičarnici ispod Eržebet mosta gde su se raznobojne kugle jele s nogu, iz korneta ili papirne činijice. Uz već poznate ukuse ledene poslastice, tu sam prvi put liznula sladoled od pirinča, od sira i – od maka.
Sitna crna zrnca iz takozvane opijumske čaure koja ostaje nakon divljih cvetova najčešće plamenocrvenih, ali i belih, roze, narandžastih i plavih, poznata su u gotovo svim drevnim civilizacijama, često korišćena u ishrani, i još češće kao opijat. Zbog opijuma, koji se dobija od maka, ova biljka došla je na zao glas – podsetimo da su i kod nas u selima žene nekada kuvale čaj od čaura maka i pojile njime bebe da budu mirne kad ih ponesu sa sobom na njivu.
Seme maka nalazimo u arapskoj, kineskoj, turskoj, bengalskoj, nemačkoj, austrijskoj, ukrajinskoj, rumunskoj, mađarskoj i vojvođanskoj kuhinji, u najrazličitijim jelima, od peciva i kolača (recimo čuvenih štrudli s makom, međumurske gibanice i pletenica posutih crnim zrncima), preko mesa i salata, pa do sladoleda. Broj ponovno otkrivenih starih jela od maka, i nekih potpuno novih, svakodnevno se umnožava, kao i drugih proizvoda, ponekad neočekivane namene – meda, rakije, ulja, sapuna…
Jedna preduzimljiva austrijska porodica, Gresl, u seocetu nadomak Kremsa na Dunavu otvorila je Muzej maka usred takozvanog „Makovog zamka” a slogan im je „Nudimo sve od maka, osim opijuma!”. U Italiji se testenina puni (raviole) ili preliva (njoke) makom preprženim na mešavini maslaca i maslinovog ulja ili sa sitno seckanom dimljenom slaninom; mak se dodaje u dresing za salatu uz majonez, bundevino ulje ili balzamovo sirće, a prepečen, samleven i izmešan sa senfom odličan je preliv za juneće šnicle. Umak od maka, pavlake i vlašca sjajan je uz rostbif, a mogu mu se dodati i kuvana žumanca, crni biber i sok od limuna. Italijani su smislili i čokoladu s makom!
Od nane, rođene Banaćanke, dobila sam najjednostavniji prečanski recept za sjajnu poslasticu: skuvam i procedim tanke domaće rezance, pospem vanili šećerom i mlevenim makom.
Oni koji bi nešto finije, neka probaju priloženi recept za italijanske raviole. Lično, sasvim sam zadovoljna rezancima i sladoledom – ako opet posetim Budimpeštu.
Slatke raviole
Zamesiti testo od 250 g brašna, malo vode, jednog jajeta, kašičice šećera i prstohvata soli. Ostaviti da odstoji, pa razvaljati tanko na pobrašnjenoj površini. Kalupom ili čašom oštrog ruba izrezati krugove željene veličine. Pripremiti smesu od oko 100 g mlevenog maka prelivenog s malo vruće vode, dve kašike šećera, dve kašičice ruma ili rakije i šake suvog grožđa (smesa neka odstoji pola sata). U svaki krug testa staviti po kašičicu ove smese, preklopiti da dobije oblik školjke, pritisnuti ivice lagano da se raviole zalepe. Ubaciti gotovu testeninu na nekoliko minuta u kipuću vodu, dobro ocediti, posuti vanili šećerom.