Selo na prekretnici

14. 11. 2019. 18:00

(Фото А. Васиљевић)

U Srbiji danas postoji 4.709 naselja – sela, a od njih će prema prognozama, za petnaestak godina nestati 1.200, što je četvrtina ukupnog  broja sela. Razloge za to treba tražiti u globalnom trendu dezagrarizacije koji se poslednjih decenija manifestuje i u velikom broju najrazvijenijih zemalja na svetu.

Ali, to nije sve. Tome, svakako kod nas treba dodati i izrazitu nebrigu države za selo što traje od kraja Drugog svetskog rata do danas. Indikatore za težak položaj sela lako je uočiti. U velikom broju sela ne postoje škole, domovi zdravlja (ili su postojeći ukinuti), domovi kulture, a čak u 1.000 sela nema ni prodavnica, a njihovi stanovnici imaju loš pristup javnim službama.

Toj slici, kao tamnije tonove treba dodati da je 50.000 kuća prazno i bez vlasnika, a u 150.000 kuća niko ne živi. (B. Gulan: „Politika” 2. 7. 2019).

To je razlog što je u junu ove godine doneta odluka o formiranju Nacionalnog tima za preporod sela Srbije (NTzPSS). Pored ministra Krkobabića kao kopredsednika, izabran je i predsednik inače iz Odbora za selo iz SANU, akademik Dragan Škorić. Ovakva saradnja između države i akademije (čitati politike i nauke) nije kod nas uobičajena.

Ali, to nije jedina specifičnost Nacionalnog tima... Druga, isto tako značajna osobenost jeste da njegovi članovi pripadaju različitim ideološkim opredeljenjima, u okviru političkog spektra Srbije, pa i različitim religijskim opcijama, ali su ipak jedinstveni u tome što poseduju nedvosmisleno stručno i naučno uvažavanje i složno deluju u interesu Srbije.

Predsednik Aleksandar Vučić se sa uvažavanjem obratio članovima Nacionalnog tima... i obećao finansijsku podršku države za ostvarenje ciljeva tima. To se zaista dogodilo, jer je iz državne kase dodeljeno 1.700.000,00 dinara. U tom razdoblju je počela uspešna realizacija plana: „500 zadruga u 500 sela“,  a u stvari plan je čak i premašen, jer je do početka oktobra ove godine obrazovno čak 600 zadruga.

To pokazuje da se i u najčešće zanemarivanim selima vraća poverenje u zadruge i  „duh zadrugarstva”.  Zadruge umanjuju efekat izuzetno velike prosečne usitnjenosti zemljišnog poseda u Srbiji i obezbeđuju egzistenciju sve većem broju ljudi, te se time značajno usporava napuštanje sela, kao što duboko ukopani čelični šipovi sprečavaju eroziju dragocene plodne zemlje.

Imajući u vidu da je selo decenijama zapostavljano, dodeljena suma je značajna, ali ipak nedovoljna. Zato verujem, da će finansijska podrška biti bitno povećana, u skladu sa potrebom rešavanja izuzetno teških i nadasve važnih problemima sela u Srbiji.

Pokušaj da se u toj sferi uštedi na pomoći, izazvao bi dodatne teškoće u već preteškoj situaciji u kojoj se naša sela nalaze.
Autor je član Nacionalnog tima za preporod sela Srbije

 

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista