Duh jednog vremena
Knjiga mr Dejana Vukićevića „Bibliografija časopisa Delo(1955-1992)” biće povod za današnju panel-diskusiju odinamici književnog života posleratne srpskeknjiževnosti, koja će se održati u Vukovoj zadužbini (Kralja Milana 2) u Beogradu, sa početkom u 11 časova. Pored autora knjige, u razgovoruučestvuju: Muharem Pervić, Đorđije Vuković, Jovica Aćin, Gojko Tešić, Ratko Peković, Predrag. J. Marković i Jovan Ćirilov. Knjigu je objavio Institut za književnost i umetnost iz Beograda (u okviru čijeg projekta „Mesto i uloga periodike u novijoj srpskoj književnosti” je i potekla zamisao za nastanak ove studije), asuizdavači su Narodna biblioteka Srbije i Matica srpska iz Novog Sada.
U Vukićevićevoj knjizi „Bibliografija časopisa Delo(1955-1992)” navedeni su svi članci objavljeni u jednom od najznačajnijih srpskih književnih časopisa. Potomdetaljno predstavljen njegov prvi broj, i načinjen pregled recepcije ovog glasila u ondašnjoj štampi. Verovatno najvažniji deo studije čini poglavlje o književnim polemikama između dva (pored „Letopisa Matice srpske” i „Književnosti”), u ono vreme vodeća, književna glasila – „Dela” i „Savremenika”. Autor je, takođe, pružio uvid u uređivačku politiku listaali i u način formiranja redakcija i saradničkih lista, dok je u poglavlju Cenzura osvetliojedan od problema koji od samih početaka prati štampu uopšte.
Podsetimo da je „Delo” osnovao Nolit 1955. godine, a po rubrikama prvog broja najavljena je i njegova koncepcija: Zapisi (esejistika, memoarska i putopisna proza), Svedočanstva (dokumentarni prilozi), Komentari (savremeni i polemički tekstovi), Kula vavilonska (rubrika posvećena problemima književnog prevođenja), Na tekućoj traci, Savremenici, Stavovi, Istraživanja…
„Delo”je izlazilo više decenija i značajno uticalo na ritamknjiževnih promena u nacionalnoj literaturi, ne retko dajućiton njenim polemičkim sučeljavanjima. Zanimljivo je da je za 38 godina časopis promenio svega pet urednika. Oskar Davičo „Delo” uređuje nepunu godinu dana, Antonije Isaković, Jovica Aćin i Slobodan Blagojević šest do sedam godina, dok je Muharem Pervić uredničku dužnost obavljao bezmalo 20 godina. Spomenimo i neke od prvih saradnika „Dela”: Pavla Ugrinova, Vladana Desnicu, Miodraga Bulatovića, Branka Miljkovića, Dragana Kolundžiju, Josipa Vidmara, RadomiraKonstantinovića, JovanaHristića…
– Impozantna lista saradnika, obrađene teme, književne, estetičke, filozofske polemike koje su vođene na njegovim stranicama, široko obuhvaćene skoro sve oblasti umetnosti, zatim prevodi savremenih filozofa, osvetljavanje starih a istovremeno modernih tema i ličnosti, čine da se uticaj „Dela” proširi i na vreme posle prestanka izlaženja. Iz današnje perspektive kraja, vrlo lako se može videti koliko je „Delo” odrazilo duh vremena, koliko je išlo ispred svoga vremena i koliko je svojih tema nametnulo, napisao je Dejan Vukićević u predgovoru knjige.