Preporod Lazarevog grada
Прототип градитељства моравске школе: црква Лазарица
Kruševac – Dvorski kompleks srednjovekovnog grada Kruševca, koji je sazidao knez Lazar, sa crkvom posvećenom prvomučeniku Stefanu (Lazareviću), uskoro će dobiti urbanistički regulacioni plan.
Poslednjeg dana maja istekao je rok za primedbe i predloge građana na urbanistički dokument nastao posle Studije zaštite kulturnih dobara kompleksa Lazarevog grada, koju su 2006. sačinili Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu.Regulacioni plan bi odbornici trebalo da usvoje na nekoj od narednih sednica.
Pomenuti dokument je najavljivan decenijama, od prvih sistematskih arheoloških istraživanja na lokalitetu dvorskog kompleksa srednjovekovne srpske prestonice (1961–1971) do delimičnih iskopavanja (1986–1988). Republičke vlasti su 1978. usvojile prvo rešenje o kategorizaciji ovog kulturnog dobra: crkva Sveti Stefan – Lazarica i Donžon kula (srednjovekovno utvrđenje) proglašeni su spomenicima kulture od najvišeg značaja.
– Bilo je u prošlosti nekoliko odluka SO Kruševac da se pristupi izradi regulacionog plana kompleksa Lazarevog grada, ali je tek poslednja lokalna samouprava, na osnovu odluke iz 2005. godine, uspela da posao privede kraju. To znači da smo utemeljili zakonske i urbanističke pretpostavke da se na tom lokalitetu vrši obnova i rekonstrukcija, spreči propadanje kulturnog blaga, da se unapredi namena nekih objekata i da prestonica kneza Lazara postane jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija u Srbiji – kaže za „Politiku” glavni arhitekta opštine Kruševac Zvonko Marković.
(/slika2)U najužoj, takozvanoj A zoni Lazarevog grada, nalazi se crkva Sv. Stefana, poznatija kao Lazarica, prototip graditeljstva moravske škole. U središtu kompleksa su ostaci Kneževog dvora, sazdanog od kamena oblutka, opeke i maltera. U jednoj od dvorskih prostorija otkriveni su ostaci peći za livenje metala. U ovom dvoru je, prema predanju, održana čuvena „Kneževa večera” uoči Kosovskog boja (1389), a dve godine kasnije odavde je kneginja Milica ispratila svoju ćerku Oliveru u Carigrad – turskom sultanu Bajazitu, kao znak priznanja vazalskog odnosa. Među objektima u A zoni je i Donžon kula – glavna kula (visoka 18 metara), na severoistočnim delu Lazarevog grada, koja je u podnožju imala rovove sa vodenim preprekama.
Regulacionim planom obuhvaćene su još dve zone, B – objekti koji predstavljaju potencijalna kulturna dobra, i C – objekti i delovi koji imaju ambijentalnu vrednost.
– Bez regulacionog plana ništa nismo mogli da uradimo u kompleksu Arheološkog parka. Nećemo više biti u situaciji da ne možemo da uredimo ni pešačke staze, a da istovremeno unaokolo niču kuće građene bez dozvola, koje još pri tom i ulaze u bedeme. Neki objekti divlje gradnje će morati da budu porušeni, a preduzećemo parterno uređenje, izgraditi sanitarni blok, postaviti rasvetu i urediti objekte koji će doprinositi funkcionisanju crkve i Narodnog muzeja, koji se nalazi na ovom kompleksu – navodi glavni opštinski arhitekta Zvonko Marković.