Minimalne šanse za smenu predsednika SAD

Tanja Vujić

20. 12. 2019. 20:00

Доналд Трамп (Фото АП . М.Б.Ц.)

Na svetskim berzama juče nije zabeležena reakcija na vest da je Predstavnički dom američkog Kongresa u sredu uveče, nakon 11 sati žustre i na momente melodramatične debate, izglasao opoziv predsednika SAD Donalda Trampa po dva osnova: zbog zloupotrebe položaja (u „ukrajinskoj aferi”) i opstrukcije rada Kongresa.

Izostanak reakcije berzi na informaciju iz američkog Kongresa rezultat je procene da – uprkos svesrdnim naporima demokrata, koje imaju većinu u Predstavničkom domu, da dovedu do smene 45. predsednika SAD – Donald Tramp ostaje na čelu Amerike, zasigurno do izbora 2020. godine. Naime, odluka Predstavničkog doma Kongresa tek je prvi čin ove političke drame.

Konačna „presuda”, prema odredbama Ustava SAD, u takvim slučajevima donosi se – ako do „suđenja” uopšte dođe – u Senatu, gde, inače, Trampovi republikanci imaju većinu. U Predstavničkom domu odluka o opozivu predsednika SAD – treća takve vrste u 243 godine dugoj političkoj istoriji Amerike – izglasana je sa 230 glasova za i 197 protiv, pri čemu su u prvom taboru samo demokrate, a u drugom samo republikanci. U američkom Senatu (Gornjem domu Kongresa) u tekućem sazivu republikanci zauzimaju 53, a demokrate 45 mesta, uz dvojicu nezavisnih senatora. Eventualna odluka o opozivu u Senatu se donosi dvotrećinskom većinom.

„Senat pod kontrolom republikanaca nikad neće okrenuti leđa svom predsedniku”, preneo je juče Rojters ocenu iz londonskog Sitija. U međuvremenu, predsedavajuća Predsedničkog doma Nensi Pelosi, obučena u „pogrebno crno”, kako je to ocenio londonski „Fajnenšal tajms”, naglasila je da „svečano i tužno otvara debatu o opozivu predsednika SAD”.

„Tragično je to što su predsednikove nepromišljene akcije dovele dotle da je opoziv nužan. Nije nam ostavio izbor”, rekla je predstavnica Kalifornije u Kongresu, nakon čega je dobila ovacije svojih partijskih kolega.

Usledila je debata u kojoj učesnici nisu pokazali „ni tračak zajedničkog imenitelja”, ocenio je „Volstrit džornal”. Naprotiv, demokrate su zdušno isticale Trampove političke „nedostatke”, dok su republikanci optuživali političke protivnike da su „mrzitelji predsednika Amerike”. Najmelodramatičniji je, po oceni svetskih medija, ipak bio republikanac Beri Laudermil iz Džordžije. Po njemu, „kada je Isus Hrist lažno bio optužen za izdaju, Pontije Pilat mu je dodelio veća prava nego što su demokrate dozvolile predsedniku u ovom sramnom procesu”.

Tokom debate u Kongresu, sa predizbornog skupa u Mičigenu oglasio se i predsednik Tramp. „Demokrate lude Nensi Pelosi obeležile su se večnim žigom sramote”, kazao je on.

Proces opoziva je „politički samoubilački marš za Demokratski stranku”, dodao je on. „Neustavnim i partijskim opozivom demokrate, koje ništa ne rade, pokazale su duboku mržnju i prezir prema američkom biraču”, rekao je Tramp. Šef Bele kuće oglasio se u nizu od 45 tvitova i nakon glasanja u Predstavničkom domu, dodatno kritikujući.

„Posle tri godine mračnog lova na veštice i prevara, demokrate u Predstavničkom domu pokušavaju da ponište glasove desetina miliona patriotskih Amerikanaca”, naglasio je američki predsednik, tvrdeći da demokrate pokušavaju da ga opozovu „od prvog dana”.

Nakon glasanja u Predstavničkom domu, Bela kuća je izdala zvanično saopštenje. „Danas je kulminacija jedne od najsramnijih političkih epizoda u istoriji naše zemlje. Bez ijednog republikanskog glasa i bez dokaza za bilo kakve prestupe, demokrate su usvojile nelegitimne osnove za opoziv predsednika u Predstavničkom domu. Demokrate su odlučile da deluju po partijskoj osnovi uprkos činjenici da predsednik nije uradio apsolutno ništa pogrešno”, navodi se u saopštenju.

Nakon istorijskog glasanja Predstavničkog doma pri kraju predsedničkog mandata i u trenutku zahuktavanja predizborne kampanje, Nensi Pelosi je povukla neočekivan potez. Naime, umesto da, kao u slučaju opoziva Bila Klintona, iz Predstavničkog doma pismo o zahtevu za opoziv smesta otputuje za Senat, odlučila je da na još neodređeno vreme odloži tu pošiljku. Po rečima Pelosijeve, demokrate u Kongresu zainteresovane su da unapred saznaju kako bi – budući da Ustav SAD to ne precizira – Senat vodio „suđenje”.

Na to je lider republikanske većine u Senatu Mič Mekonel poručio Pelosijevoj da su šanse da Donald Tramp bude smenjen ravne nuli.

Politička mećava na Kapitol hilu raspolutila je javno mnjenje SAD – 48 odsto Amerikanaca je za opoziv Donalda Trampa, dok je isti toliki procenat protiv toga, otkriva zajedničko ispitivanje „Volstrit džornala” i En-Bi-Si njuza. Amerika je duboko podeljena, a inicijativa za opoziv šefa Bele kuće samo je potvrdila politički jaz u SAD, ocenjuju posmatrači.