Oštrije sa imigranatima
Италијански министар унутрашњих послова Роберто Марони
Ministri unutrašnjih poslova zemalja Evropske unije dogovorili su se juče u Luksemburgu o novim zajedničkim pravilima za deportaciju ilegalnih imigranata. Usvojene mere predviđaju će ubuduće svaka članica morati ili da ilegalcima izda dozvole za boravak ili da ih u dogledno vreme deportuje u zemlje porekla.
Dogovor je postignut na sastanku ministara u Luksemburgu, a javnost je o novim merama obavestila Slovenija, kao predsedavajuća EU.
Kako javljaju svetske agencije, novim merama se predviđa raskid sa sadašnjom praksom koja je dovela do toga da milioni imigranata godinama žive i rade u EU bez ikakvih papira.
Rojters je preneo da nova pravila o kojima se se juče složili ministri propisuju da stranac bez dokumenata u zemlji EU može biti zadržan u pritvoru od šest do 18 meseci, ali se istovremeno suočava i sa petogodišnjom zabranom ulaska u zemlju u kojoj je ilegalno boravio. Pritvaranje imigranata je neophodno, složili su se ministri, zbog velikih šansi da ilegalci pobegnu i nastave da rade na crnom tržištu, ne plaćajući porez, zdravstveno i socijalno osiguranje.
Države članice nisu postigle jedinstven stav o tome da li imigrantima treba omogućiti besplatnu pravnu pomoć, tako da će svaka zemlja o tome samostalno odlučivati.
O predlogu ministara unutrašnjih poslova članica EU tek treba da se izjasni evropski parlament, na sednici koja će se verovatno održati u Strazburu između 16. i 19. juna.
Ne očekuje se, međutim, da će nova pravila o deportaciji ilegalaca lako proći u parlamentu. Evropski konzervativci i liberali su dosad pokazivali da podržavaju strožu imigrantsku politiku, ali Rojters javlja da će mere naići na otpor socijalista, zelenih i komunista.
Odredba po kojoj članice EU strance bez regulisanog statusa mogu držati u pritvoru do šest, odnosno 18 meseci u slučaju da se proces deportacije iskomplikuje, kao i pravo da im zabrane ulazak u zemlju u narednih pet godina, izazvala je oštre polemike levičara i grupa za zaštitu ljudskih prava.
Organizacija za promociju ljudskih prava „Amnesti internešenel” smatra da će „predložena direktiva… ozbiljno potkopati osnovna prava pojedinaca o kojima je reč”. Socijalisti u parlamentu EU kritikuju postignuti dogovor uz obrazloženje da limit za zadržavanje imigranata u pritvoru ne sme da prekorači šest meseci.
– Glasanje će biti tesno… niko ne može da predvidi rezultat – izjavio je Martin Rur, francuski socijalista i poslanik evropskog parlamenta.
Granica za ostajanje u pritvoru od 18 meseci viša je od one koja je dosad važila u dve trećine zemalja EU. Članice EU imaju pravo da ovaj limit smanje, ali ne i da ga povećaju.
Prema sadašnjim zakonima, Španija ne sme držati ilegalce u pritvoru duže od 40 dana, a u Mađarskoj je taj limit godinu dana. U Nemačkoj već postoji limit od 18 meseci, dok će sve zemlje u kojima je moguće i duže zadržati imigrante u pritvoru morati da menjaju svoje zakone.
Evropska komisija je procenila da se na tlu EU nalazi osam miliona ilegalaca. AFP piše da ih je čak 12 miliona. Oko 200.000 imigranata bez papira u EU uhapšeno je u prvoj polovini prošle godine, a oko 90.000 ih je deportovano.
Novi zakon, o kome će poslednju reč dati parlament EU, legalizuje pritvaranje čak i dece imigranata, ali uz ogradu da se njihov status reši u najkraćem roku.
Prema pisanju AFP, nove mere će pogoditi strance kojima je istekla viza, a najčešće je reč o Filipincima, Kinezima, Ukrajincima i Latinosima. Imigranti, koji su u EU ušli sa turističkom vizom, rade „na crno”, uglavnom kao čistači i bebisiterke, industrijski radnici i osoblje u restoranima.
Nove mere stižu u vreme kada konzervativne vlade brojnih evropskih zemalja najavljuju odlučnu bitku protiv ilegalaca koji neprestano pristižu iz Azije i Afrike. Akcenat na antiimigrantsku politiku posebno stavlja desničarska vlada italijanskog premijera Silvija Berluskonija koja planira da donese zakonom kojim bi se ilegalni boravak u Italiji tretirao kao krivično delo.
J. S.