Loše upravljanje vodama

21. 01. 2020. 12:50

(Фото Д. Жарковић)

Savez inženjera i tehničara Srbije u maju 2018. godine proslavio je 150 godina postojanja. Tom prilikom je, između ostalog, objavio Zbornik radova sa naučnog skupa pod pokroviteljstvom Srpske akademije nauka i umetnosti, pod naslovom „Prošlost, sadašnjost i budućnost inženjerstva i arhitekture u Srbiji”.

Ne potcenjujući značaj drugih oblasti inženjerstva, ovde bih ukazao na oblast izgradnje hidrotehničkih sistema i njihov značaja za razvoj zemlje. Ako tu oblast okvirno nazovemo „Upravljanje vodama”, onda u onome što je pobrojano u Zborniku, pada u oči da smo u tom segmentu, a tu spadaju velike brane, akumulacije, regulacije vodenih tokova, obaloutvrde, ustave, prevodnice, kanali, hidroelektrane, kopovi, melioracioni sistemi, objekti vodovoda i kanalizacije, kaptaže i korišćenje termalnih voda, dakle, da smo tu vredno učeći od 1945, izbili osamdesetih godina u svetski vrh u gradnji tih objekata i pratećoj industriji i opremi. Kako stoji u zaključcima, danas smo jedna od najzaostalijih zemalja u tom pogledu, sa tendencijom daljeg propadanja. U zaključcima se takođe navodi da smo jedna od retkih zemalja u svetu koja nema stabilne izvore prihoda, iz kojih bi se sektor voda mogao dugoročno planirati, niti postoji nadležno ministarstvo koje bi se na adekvatan način bavilo tim problemima. Dodamo li tome očigledne klimatske promene, sve ekstremnije i češće periode suša ili poplava, situacija postaje alarmantna, pošto država očigledno nije shvatila značaj ulaganja u hidrotehničke objekte i sisteme.

Miroslav Simeunović Simeun,
arhitekta, Beograd