Da li su maske efikasna zaštita protiv virusa
Повећана тражња за маскама довела до несташице (Фото EPA-EFE/STRINGER)
Dok raste broj zaraženih koronavirusom u Kini i izvan nje, do zaštitnih maski je sve teže doći, pa se pojedini gradovi, poput Šangaja, suočavaju sa njihovom nestašicom. Hirurške maske su širom sveta široko rasprostranjen način zaštite od infekcija različitih vrsta, kao i od štetnih čestica iz zagađenog vazduha. Epidemiolozi su, međutim, skeptični kada je reč o njihovoj efikasnosti u sprečavanju zaraze, posebno kada je reč o virusima koji se prenose putem vazduha.
Ipak, naučne studije pokazuju da one zaista mogu da spreče prenošenje virusa sa ruku do usta.
Doktor Dejvid Karington, sa medicinskog fakulteta Sent Džordž univerziteta u Londonu, kaže za Bi-Bi-Si da obične hirurške maske nisu efikasne protiv virusa i bakterija koji se prenose vazdušnim putem, zato što su preširoke, odnosno ne prianjaju dobro uz usta i nos, kao i zbog toga što nemaju filtere i što ne štite oči. I pored tih nedostataka, ove maske, smatra on, mogu da pomognu da se smanji rizik od prenošenja virusa kapljičnim putem, odnosno kijanjem ili kašljanjem, kao i prenošenje sa ruku do usta.
S obzirom na podatke studije iz 2016. godine, koja je utvrdila da čovek u proseku dodirne lice 23 puta za sat vremena, masku nije jednostavno držati u dužem periodu. Zbog toga lekari smatraju da bolje rezultate daje preduzimanje higijenskih mera.
„Pokrijte usta kada kijate, perite ruke toplom vodom i sapunom i ne stavljajte ih na usta bez prethodnog pranja, izbegavajte dodirivanje očiju i nosa – sve to može da smanji rizik od bilo kog respiratornog virusa”, navodi doktor iz agencije za javno zdravlje Engleske, i dodaje da je malo dokaza koji potvrđuju rasprostranjeno uverenje da maske štite od prenošenja virusa, osim kada je reč o kliničkim uslovima. On podseća i da maske treba da budu ispravno stavljene da se često menjaju.
Hirurške maske koriste se u bonicama od kraja 18 veka, ali su u široj upotrebi od „španske groznice”, pandemije gripa koji je od 1918. do 1920. godine odneo više od 50 miliona života.