Srpska ekonomija vuče region

Jovana Rabrenović

01. 02. 2020. 21:00

Једино се у Србији раст заснива на инвестицијама (Фото Танјуг)

Srbija još nema zvaničan podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu i očekuje se da on bude 4,1 odsto, ali nam je zato Evropska komisija (EK) u najnovijem izveštaju saopštila da je toliki da je čak pogurao rast ekonomije celog zapadnog Balkana. Privreda regiona, kako se navodi, posustala je 2018. godine.

„Srbija, najveća privreda u regionu, zabeležila je najveće ubrzanje godišnjeg rasta BDP-a, sa 2,9 procenata u drugom kvartalu na 4,8 odsto u trećem kvartalu”, konstatuje Evropska komisija u novom izveštaju o privrednim kretanjima u zemljama kandidatima za članstvo u EU.

Evropska komisija nije štedela na pohvalama: povećane su bruto investicije od 17,3 odsto na godišnjem nivou, povećan je kreditni rejting, budžetski suficit Srbije u trećem kvartalu iznosio je 0,9 odsto BDP-a, a predviđen je deficit budžeta opšte države od 0,5 odsto BDP-a, javni dug ove godine se smanjuje na 49,9 odsto, a 2021. na 48 procenata BDP-a, stopa nezaposlenosti se smanjuje, rastu privatna i javna potrošnja, spoljnotrgovinski deficit iznosiće 12,5 procenata ove i 12,9 odsto iduće godine, deficit bilansa tekućih plaćanja biće na nivou od 5,5 odsto obe godine, rast inflacije u 2020. i narednoj godini iznosiće po 2,1 procenat...

Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, kaže da je EK samo konstatovala naše dobre rezultate, koji su pritom nastali uz ograničenja kakva su kosovske takse i stagnacija u evrozoni, koja je naš najveći spoljnotrgovinski partner. Mi ćemo drugu godinu zaredom imati stopu rasta višu od četiri odsto. Inače, Komisija je zadržala projekcije rasta srpske ekonomije za 2020. i 2021. godinu na 3,8 i 3,7 odsto, koliko je predviđala i u svojim jesenjim prognozama iz oktobra prošle godine. Nikolić potvrđuje da naša ekonomija vuče region i da su perspektive rasta održive, jer se zasnivaju na investicijama.

„Jedino se u Srbiji rast zasniva na investicijama, dok je u drugim zemljama to javna ili privatna potrošnja. Jedini mi imamo budžetski suficit, dok drugi imaju blagi deficit. Mi smo najmanje zaduženi i jedino je naša stopa nezaposlenosti niža od deset odsto. I finansijska stabilnost nam je bolja, jer je udeo loših zajmova u bankarskom sektoru najniži”, kaže Nikolić.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da je, statistički posmatrano, situacija onakva kakvom ju je navela Evropska komisija.

„Mi jesmo imali u trećem kvartalu viši privredni rast u odnosu na pređašnje, a druge zemlje su imale skromniji. Bitno je šta se poredi, koji period, i onda su rezultati drugačiji. EK govori o kraćem vremenskom periodu, kada smo imali vanredne prilike, kada nam je gradnja ’Turskog toka’ na neverovatan način pogurala privredni rast. Pre toga, u prva dva kvartala, kada on nije građen, rezultati su bili vrlo slabi. Moja poruka je da se ne ocenjuje zdravstveni bilten naše ekonomije samo po jednom ili dva kvartala. Potrebno je posmatrati duži period i prosek rasta na duži period, a on nije visok. Jer, običan čovek se pita ’zašto se meni plata ne povećava’, a smisao svakog rasta i razvoja je povećanje plata i standarda”, kaže Savić.

Naša ekonomija je slaba i ranjiva, zavisna od stranih direktnih investicija i izvoza, dodaje. Stranci nisu sentimentalni, lako mogu da odu tamo gde im je biznis isplativiji. Zato je za nas bolje da imamo privredni rast zasnovan na domaćim faktorima. Jer, kada se analizira privredni rast zasnovan na stranim investicijama, vidi se da mi to ne kontrolišemo.

„Tu postoje dve stvarnosti. Jedna statistička, o visokim stopama rasta BDP-a i izvoza, i druga realna. A to je da oni uvezu sve komponente, nema domaćih sirovina, i sve izvezu. Benefit su samo plate radnika, porezi i doprinosi, ali ni to previše, jer im država daje razne subvencije. Kod njih nisu ni velike plate, to je minimalac, plus-minus 20 odsto”, kaže Savić.

Naš sagovornik ne spori da je javni dug pao, ali mora se uzeti u obzir da je i jačanje dinara u tome imalo udela. Javni dug se iskazuje u dinarima, zatim pretvara u evre, pa je sada, kada je dinar jači, učešće javnog duga u evrima u BDP-u manje.

Evropska komisija navodi da je ubrzanju rasta srpskog BDP-a uglavnom doprinelo snažno povećanje bruto investicije od 17,3 odsto na godišnjem nivou, a rast su nastavile da podržavaju i privatna i javna potrošnja. U dokumentu se podseća da je bonitetna agencija „Standard end Pers” podigla kreditni rejting Srbije sa „BB” na „BB+”, što je samo jedan stepen ispod investicionog nivoa, zadržavajući pozitivne izglede.

U Izveštaju EK se precizira da su strane direktne investicije u Srbiji do novembra prošle godine dostigle 3,1 milijardu evra, što je skok od 37,3 odsto međugodišnje, pri čemu one pokrivaju finansiranje deficita tekućeg računa sa 110 odsto.

Prema oceni Komisije, nivo javnog duga u regionu zapadnog Balkana i dalje je visok, a tu ocenu argumentuje podacima da je on u Crnoj Gori prošle godine činio 79 odsto BDP-a, u Albaniji 66,5 odsto, dok je u Srbiji na kraju novembra iznosio 52,4 procenta.