Uspon autsajdera u Demokratskoj stranci

Jelena Stevanović

08. 02. 2020. 22:00

Пит Бутеџеџ тражи смену генерација (Фото EPA-EFE/KATHERINE TAYLOR)

Butigidž. Butadžadž. Bjutadžedž. Batadžiž. Butadžeg. Čovek za koga niko nije bio siguran kako se tačno zove, uključujući TV voditelje, preko noći je postao slavan, a prezime malteškog porekla tek je jedna od stvari koje ga čine gotovo egzotičnom pojavom na američkoj političkoj sceni.

Iako je dosad bio nepoznat široj javnosti, Pit Butedžedž je ove nedelje tesno pobedio na izborima Demokratske stranke u Ajovi. Bili su to prvi u nizu izbora posle kojih će se znati ko će se u ime demokrata u novembru suprotstaviti predsedniku Donaldu Trampu.

Posle osvajanja najviše glasova u Ajovi, Butedžedžov štab je na zvaničnom izbornom materijalu napisao da se izgovara Butedžedž. To je donekle umanjilo zbrku sa prezimenom, ali je Butedžedž i dalje ostao neko ko se značajno razlikuje od ostalih političara. Pre nekoliko dana napunio je 38 godina, što ga čini skoro dvostruko mlađim od ljudi koji vladaju u Vašingtonu, poput Trampa (73) i šefice donjeg doma Kongresa Nensi Pelosi (79) ili od stranačkih rivala za nominaciju: Bernija Sandersa (78), Elizabet Voren (70), Džoa Bajdena (77) ili Majkla Blumberga (77). Geslo njegove kampanje i jeste – potrebna nam je smena generacija, prenosi Si-En-En.

Prva je osoba koja se javno deklariše kao homoseksualac, a da se bori za nominaciju jedne od dve glavne stranke. Ukoliko bi pobedio u partiji i na predsedničkim izborima, Melaniju Tramp bi u Beloj kući zamenio njegov muž, tridesetogodišnji nastavnik iz Mičigena. Butedžedž je završio Harvard i Oksford, bio obaveštajni oficir u mornarici i služio u Avganistanu u sklopu antiterorističkih jedinica. Više ili manje uspešno sporazumeva se na više stranih jezika, uključujući španski i norveški, koji je samostalno naučio da bi mogao da čita skandinavske knjige.

Podržava jednaka prava LGBT populacije, a na polju ekonomije važi za umerenog demokratu, što znači da bi i sa njim privredni i finansijski sistem, uključujući Volstrit, uglavnom ostao nepromenjen.

Odmah iza Butedžedža sa gotovo neznatnom razlikom u glasovima (26,1 odsto naspram 26,2 odsto) našao se čovek koji bi i te kako menjao stvari – Berni Sanders, krajnje levičarski senator iz Vermonta, koji je obećao zauzdavanje Volstrita, veće poreze i besplatno obrazovanje i lečenje. Tako su gej milenijalac i samodeklarisani socijalista daleko iza sebe, na četvrtom mestu, i to u ruralnoj Ajovi, ostavili nekadašnjeg američkog potpredsednika Bajdena (15,8 odsto). Iako važi za favorita, nekadašnji Obamin potpredsednik bio je slabiji i od senatorke Voren, koja je po stavovima najpribližnija Sandersu. Prema oceni medija, uspon autsajdera, čoveka koji je rukovodio gradićem u Indijani i progresivnih kandidata koji žele da prodrmaju sistem pokazuje da brojni birači demokrata više ne žele da ih predstavljaju umereni vremešni političari poput Bajdena ili Nensi Pelosi.

I dok demokrate analiziraju rezultate i pitaju se kuda dalje, suparnički tabor zasad deluje ujedinjeno sa Trampom na čelu. U sredu je republikanska većina u Senatu glasala protiv predsednikove smene, potapajući inicijativu demokrata za Trampovo uklanjanje u Kongresu. Jedini konzervativni senator koji je glasao za Trampov opoziv bio je nekadašnji predsednički kandidat Mit Romni, objašnjavajući da mu pobožnost (Romni je mormon) ne dozvoljava drugačije.

Šef vlade je prekjuče proslavio pobedu tako što je u Belu kuću pozvao republikanske senatore, govoreći o njima sve najlepše dan nakon što su ga sačuvali na funkciji. Sa pohvala je prešao na vređanje kad se prebacio na demokrate, nazivajući ih „korumpiranima” i „užasnim, zlim osobama”. Otela mu se i psovka kad je za istragu o navodnom dosluhu njegovog izbornog štaba sa Rusijom na prošlim izborima rekao da je bila „sr*nje”, na šta su republikanski senatori oduševljeno pljeskali. Ništa bolje nije prošao ni Džejms Komi, nekadašnji šef Federalnog istražnog biroa, koji je pokrenuo istragu o ruskoj aferi i koji je od Trampa prekjuče čuo da je „ljigavac”. Nekoliko sati ranije na molitvenom doručku Tramp je optužio Romnija i Nensi Pelosi da iskorišćavaju veru da bi radili loše stvari. Bila je to reakcija na izjavu predsedavajuće Predstavničkog doma da kao katolikinja ne može da mrzi Trampa, već da se za moli za njega nakon što je „krenuo stranputicom”.