Glamurozno spinovanje u mejnstrimu…
(Срђан Печеничић)
Nakon dužeg vremena sam proveo nekoliko meseci u Srbiji i iznenadio se zbog neumerene upotrebe engleskih reči u masovnim medijima. Engleske tuđice se potežu proizvoljno i kada postoje odgovarajuće srpske reči. Na primer, glamur (čar), mejnstrim (glavni tok), fan (obožavatelj), imidž (predstava), lajkovati (izraziti dopadanje), riternirati (uzvratiti teniski udarac), skor (rezultat), edukacija (obrazovanje), frontmen (prvak), četovanje (ćaskanje), transparentnost (vidljivost), spinovanje (izvrtanje)... Proveravajući usput da li ove i ovakve reči razumeju ljudi koji ne znaju engleski, uverio sam se da ovi obično nemaju pojma o čemu se govori.
Uvoze se i celi izrazi iz engleskog govornog područja. Otud, političari „guraju probleme pod tepih”; analitičari postavljaju „milion-dolarska pitanja”; likovi na TV-u izjavljuju „ovo nije moja šolja čaja”; razni procenjivači izjavljuju „ovo je najbolji film ikada” ili „najbolji gol ikada”; trgovci najavljuju „crni petak”...
A svi oni započinju govor sa „ono što hoću da kažem je da...”. Sve ovo su direktni prevodi engleskih izraza, koji su niti neophodni za razumevanje, niti doprinose obogaćivanju srpskog jezika i šire kulture. Zapravo, stvara se kulturološka zbrka. Recimo, trgovački „crni petak” nije onaj baksuzni petak 13. u srpskoj kulturi, već pojam iz američke kulture. Radi se o prvom petku posle Praznika zahvalnosti, kada trgovci rasprodajama mame kupce, a ovi neumerenim vozikanjem od prodavnice do prodavnice prouzrokuju saobraćajnu gužvu i udese, pa time kao da „zacrne” dan organima reda.
Neki od anglicizama dovode u sumnju jezičke sposobnosti govornika ili pisca kada se uvezene reči koriste pogrešno. Na primer, engleska reč „e-mail” (imejl) skraćena je na „mejl”, što znači „pošta” i izaziva nesporazume u opštenju sa rođenim govornicima engleskog. Slično je sa rečju „net”, koja označava bilo kakvu mrežu (računarsku, ribarsku), a ne ono na šta se zapravo misli – „internet”.
U masovnim medijima se često pominje i reč „društvena mreža”. Ali u engleskom govornom području obično se kaže „društveni medij”, što je pojmovno ispravnije. Ne primer, „Fejsbuk” je medij putem kojeg se može stvoriti labava grupa (ili više njih), koju sociologija definiše kao društvenu mrežu.
Poseban slučaj je nepravilno izgovaranje anglicizama. Na primer, internet adresa „www.firma.com” izgovorila bi se kao „vvv, tačka, firma, tačka, kom”. U stvari, slovo „duplo v” pročita se po srpski, potrvši razliku između „w” i „v”, a „com” se pročita po engleski.
S ovim u vezi su i greške prilikom prenosa engleske latinice u ćirilicu. Na primer, gornju internet adresu računar pretvara u „njnjnj.firma.com” i tako se ova pojavljuje u štampi. Ovo su primeri nemarnosti prema jeziku – i srpskom i engleskom.
Engleski se odavno studira i koristi u Srbiji. Još od šezdesetih godina, to je bio jedan od stranih jezika koji se učio od osnovne škole do fakulteta. Prošao sam i ja kroz to školovanje. I naravno da srpski jezik treba da prima reči iz engleskog i drugih jezika, koji se brže razvijaju u oblastima nauke, tehnologije, prava, finansija, poslovanja. Ali nevolja je kada se strane reči uvoze mimo ovog razloga, aljkavo i bez brige za očuvanje sopstvene kulture.
Profesor, Univerzitet Manitobe, Kanada
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista