Izbori posle korone
Бројање гласова уз помоћ заштитне опреме на локалним изборима у Француској (Фото АП/ Jean-Francois Badias)
Republička izborna komisija donela je u ponedeljak rešenje o prekidu svih radnji u sprovođenju izbora za narodne poslanike i iako to zapravo znači odlaganje izbora koji su zakazani za 26. april, o tome će konačnu reč ipak morati da kaže viša instanca. Ovo rešenje je na snazi dok važi odluka o proglašenju vanrednog stanja, a na osnovu Uredbe o merama za vreme vanrednog stanja, koju je donela Vlada Srbije, uz supotpis predsednika Republike.
Članom pet navedene uredbe propisano je da se njenim stupanjem na snagu prekidaju sve radnje u sprovođenju izbora za narodne poslanike, poslanike Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine i odbornike skupština opština i gradova koji su raspisani za 26. april i da će se sprovođenje izbornih radnji nastaviti od dana prestanka vanrednog stanja. Sa ovakvom situacijom suočavamo se prvi put od obnove višestranačja 1990, jer iako smo za ovo vreme imali razne vrste oružanih sukoba i vanrednih situacija i stanja, još nikada nismo imali vanredno stanje usred kampanje za redovne izbore.
Politički akteri u Srbiji razgovaraće o temi odlaganja izbora sigurno i u narednom periodu, a ono što je u skladu sa ustavnim i zakonskim normama je da sve odluke „overi” Vlada Srbije uz supotpis predsednika Republike. Profesor ustavnog prava dr Slobodan Orlović sa novosadskog univerziteta objašnjava da RIK, kao organ uprave, nema bilo kakva posebna ovlašćenja u vanrednom stanju i jedini pravni put je da vlada, uz supotpis predsednika Republike, na neko vreme ograniči izborno pravo (iz člana 52 Ustava). To znači, kako naglašava, i prekid svih ili nekih (pobrojanih) izbornih radnji koje bi se nastavile po ukidanju ograničenja izbornog prava. „A kada bude izvesno dokle će ove vanredne okolnosti trajati (što niko sada ne može predvideti), tada bi se moglo odlučiti i o tome da li će se i kada održati izbori – na dan kada su zakazani ili nekog kasnijeg datuma”, kaže Orlović za „Politiku”.
Uz opasku da izbori neće biti tema sve dok se ne proglasi kraj vanrednog stanja, izvršni direktor Cesida Bojan Klačar očekuje da politički akteri pokažu dovoljnu dozu ozbiljnosti i da naprave neku vrstu džentlmenskog dogovora šta i kako raditi u budućnosti u vezi sa izbornim procesom. Izvesno je da će rokovnik izbornih radnji biti izmenjen, ali je i prilično jasno šta će da usledi po okončanju vanrednog stanja. Naime kako kaže izborne radnje posle vanrednog stanja treba da se nastave i do kraja kampanje, odnosno do izbora imaćemo 41 dan. „Izbori su raspisani 4. marta kampanja je trajala do 16. marta kada je proglašeno vanredno stanje, ’proglašena pauza izbornog procesa’. Čim se donese odluka o kraju vanrednog stanja to će i značiti start za nastavak kampanje”, navodi Klačar Cesidovo tumačenje ove potpuno nove situacije za sve. Ipak, dodaje on, sačekaćemo konačnu potvrdu pravne struke.