​ECB doštampava 1.000 milijardi evra

Tanja Vujić

20. 03. 2020. 20:20

Председница Европске централне банке Кристин Лагард (Фото: EPA-EFE/Armando Babani)

Evropska centralna banka (ECB) doštampaće 1.000 milijardi evra da zaštiti evro i evropsku privredu od sve razornijih posledica širenja potencijalno smrtonosnog virusa korona. Ova odluka, o nezabeleženom usijavanju evro-kovnica novca, kakvo je izostalo 2008. godine u vreme izbijanja najveće globalne finansijske krize od Drugog svetskog rata, doneta je u noći između srede i četvrtka u Frankfurtu, na vanrednoj sednici Upravnog odbora ECB. Dramatični iskorak ECB u jeku „društveno-ekonomskog korona cunamija” (ocena italijanskog premijera Đuzepa Kontea) u njenom sadašnjem globalnom žarištu – Evropi, iznuđen je.

Naime, ovaj istorijski iskorak ECB usledio je nakon serije nebuloznih izjava njenih vodećih zvaničnika prošle i ove sedmice, potonjeg urušavanja italijanske berze, najnovije odluke Rima da karantin na Apeninskom poluostrvu produži i posle 3. aprila, kao i javnog pritiska Pariza u sredu posle podne da ECB „smesta i odlučno” preduzme šta god treba da se zaustavi berzanska „klanica” evropskih hartija od vrednosti. „Vanredna vremena zahtevaju vanredne akcije”, Kristin Lagard, nova predsednica ECB, radikalno je promenila mišljenje u odnosu na izjavu od prošlog četvrtka. Tada je, naime, jednom svojom primedbom izazvala najveći pad akcija u istoriji berze u Milanu, inače inicijalnom žarištu virusa korona u Evropi.

Iza objave Lagardove da će ECB sada i akciono braniti evro „po svaku cenu”, Banka iz Frankfurta objavila je Pandemijski vanredni program kupovine obveznica težak 750 milijardi evra, i to ne samo do kraja 2020, već „dokle god traje rizik od korone”. Sa prošlonedeljnom odlukom ECB o dodatnoj „korona” kupovini obveznica (120 milijardi evra), i tekućom mesečnom akcijom slične prirode (20 milijardi evra), Evropska centralna banka će u sledećih devet meseci uložiti više od hiljadu milijardi evra u kupovinu akcija, najbržim tempom u svojoj istoriji, ocenjuje londonski „Fajnenšel tajms”. Kakve će posledice imati novonajavaljena poplava evra po finansije i inflaciju evrozone i EU, nakon krize, u ovom momentu je neizvesno.

Bilo kako bilo, ECB je sada izašla na novu crtu protiv nevidljivog neprijatelja. Izgleda su ipak urodile plodom ocene evropskih lidera o „ratnom stanju” širom Evrope izazvanom širenjem korone, kao i sveže upozorenje nemačke kancelarke Angele Merkel da je najjača ekonomija EU „pred najvećim izazovom od Drugog svetskog rata”.

Istovremeno, Evropska centralna banka otvorila se i prema Grčkoj, koju je godinama ugnjetavala tokom tamošnje razorne dužničke krize. Naime, ECB će prvi put prihvatiti da pazari i hartije od vrednosti danas najzaduženije članice evrozone. Nije tu kraj odustajanju ECB od tvrdokorne uzdržanosti prema finansijskim mukama posustalih članica. Naime, ECB je objavila da će – ako okolnosti nalažu – revidirati svoje „samouvedeno” (političko) ograničenje o kupovini do najviše jedne trećine dugova svake zemlje članice.

Berze – najpre one u Aziji – tokom prethodne noći pomešanih osećanja reagovale su na najnovije odluke ECB, koje su objavljene gotovo istovremeno kao i nove radikalne mere Vašingtona u borbi protiv posledica korone.

Kupovina obveznica – ma kojeg opsega – investitorima u ovom trenutku ne deluje kao pravi lek za neizračunljivi udar korone na ponudu i tražnju svega što je na svetskom tržištu i posledice razlomljenog lanca globalnog snabdevanja. Investitori traže da se virus nekako zaustavi, prenosi agencija Blumberg sa Volstrita. Kako „ubiti koronu” i skinuti jaram „bunkera” sa dobrog dela čovečanstva, izgleda da je trenutno najvažnije pitanje.

Tim povodom oglasio se juče Bil Gejts, legendarni osnivač „Majkrosofta” i filantrop koji blisko sarađuje sa Svetskim ekonomskim forumom u Davosu u tekućoj borbi za vakcinu protiv virusa korona.

„Ako države dobro obave posao sa testiranjima i karantinom, onda bi za šest do 10 sedmica trebalo da registruju veoma malo novih slučajeva zaraze… Prve vakcine ići će zdravstvenim radnicima i radnicima na kritičnim poslovima. Ako sve bude išlo kako treba, to bi moglo da se desi za manje od 18 meseci”, procenjuje Gejts.