Odlazak Obaminog kadrovika

12. 06. 2008. 22:00

Прихватио изнуђену оставку: Барак Обама (Фото АФП)

Od našeg stalnog dopisnika

Vašington, 12. juna – U američkoj politici se opet pojavio, ovoga puta vrlo specifičan, problem sa – izborima. Kandidat za šefa Bele kuće Barak Obama (46) bio je prinuđen da prihvati, takođe iznuđenu, ostavku člana trojke koja je trebalo da mu pojednostavi izbor kandidata za potpredsednika.

Džejms Džonson (64) je, naime, sinoć objavio da napušta taj trio – koji čine još Karolina Kenedi (kćerka ubijenog predsednika Džona Kenedija) i Erik Holder (bivši zamenik javnog tužioca) – da ne bi više otežavao posao čoveku kome je trebalo da pomogne. A otežao ga je tako što se doznalo da je njegova biografija krcata „sumnjivim aranžmanima” koji su podrili uverljivost Obaminog obećanja da će „raskrstiti” s vašingtonskim političko-biznismenskim mešetarenjima.

Ukratko i pojednostavljeno: Obama se nadao da će mu Džonson, kao „overeni elitni kadrovik”, nadomestiti ono što njemu lično nedostaje – uvid u prestonične igre iza kulisa – i tako doprineti da bolje spozna ovdašnje igre na visokom nivou. Ali, ispostavilo se da je i u tim igrama i Džonson učestvovao na način koji mnogima izgleda sporan.

Zamereno mu je, uz ostalo, da je pri tome zgrnuo impozantan kapital za sebe. Da je, tako, 1998. kao šef kompanije „Fani Me”, koja se pod sponzorstvom vlasti bavi hipotekama na nekretninama – kako danas konstatuje „Njujork tajms” – zaradio 21 milion dolara, da bi kasnije ceo taj sektor, gde je on u međuvremenu našao uhleblje u drugoj firmi, zapao u krizu čije se posledice osećaju širom sveta.

Džonson ne priznaje da je počinio ikakav greh, ali je saopštio da je ipak shvatio da stvara probleme Obaminoj izbornoj kampanji pa da stoga podnosi ostavku. Njegovu predsedničku kandidaturu je okarakterisao i kao „nešto najuzbudljivije i najvažnije u svom životu” i da ne želi da svojim slučajem „odvraća pažnju s tog istorijskog poduhvata”.

Demokratski kandidat mu je ostavku juče prihvatio, mada je prethodnog dana branio i njega i sebe od optužbi koje su krenule iz „Volstrit džornala”, da bi se potom pojačale napadima iz štaba republikanskog kandidata Džona Mekejna (71). Ishod, smatra se, potvrđuje da će se u finalu predsedničkog nadmetanja voditi žestoka bitka za dokazivanje „čistote i doslednosti” predsedničkih aspiranata.

Obami je, podseća se, ovo prva afera povezana s moćnim lobističkim vašingtonskim krugovima, koje bi, kako ističe u kampanji, hteo da ograniči. Prethodno je zbog takvih „kopči” kritici bila izložena njegova stranačka rivalka Hilari Klinton (60), dok je Mekejn zbog sličnih osporavanja otpustio pet saradnika, ali tek kad je obezbedio trijumf u svojoj partiji.

Očigledno će predsedničkim kandidatima biti vrlo teško, procenjuju poznavaoci, da pomire dva protivrečna cilja. Prvo, da ispolje nezavisnost od razrađenog vašingtonskog spleta političkih i finansijskih interesa. Drugo, da u tom moćnom spletu, koji okružuje sva tri oblika vlasti (izvršnu, zakonodavnu i sudsku), nađu i potporu za sebe, kako u sadašnjoj neizvesnoj izbornoj trci, tako i – kad njen pobednik stane na čelo države.