Državi ne promiče ni „digitalno rukovanje"

Jelena Stevanović

29. 04. 2020. 19:19

Страх од зло­у­по­тре­бе лич­них по­да­та­ка кроз апли­ка­ци­ју за пра­ће­ње ви­ру­са (Фо­то EPA-EFE)

Uprkos upozorenjima da narušavaju pravo na privatnost, aplikacije za praćenje rasprostranjenosti virusa korona i same postaju rasprostranjene, a u Australiji, jednoj od poslednjih zemalja koje su posegnule za ovom alatkom, više od milion ljudi je preuzelo softver prvog dana kad se pojavio.

Reč je o programu koji uz pomoć blututa povezuje mobilne telefone u neposrednoj blizini. Softver prati kretanje vlasnika telefona i svaki kontakt koji ostvari sa drugim vlasnikom na manje od metar i po razdaljine zavodi kao „digitalno rukovanje”. Ukoliko neki od korisnika sazna da je zaražen i unese taj podatak u program, aplikacija obaveštava ostale korisnike koji su duže od 15 minuta bili u njegovoj neposrednoj blizini, javlja je Bi-Bi-Si. Kako saznaje „Sputnjik”, ova tehnologija biće dostupna i u Srbiji.

Vlada u Kanberi pozvala je građane da u što većem broju instaliraju aplikaciju, tvrdeći da se može stići do pravih rezultata samo ako se uključi 40 odsto populacije (Australija ima 26 miliona stanovnika). Zvaničnici su poručili da softver, nastao po uzoru na singapurski model, neće zloupotrebljavati lične podatke i da nije personalizovan – ne morate ostaviti ime i prezime. Dodaju i da se sve informacije brišu čim korisnik ukloni aplikaciju ili automatski posle tri nedelje. Predviđeno je da pristup podacima ima samo ministarstvo zdravlja, dok drugi organi, na primer policija, neće moći da dođu do informacija čak ni uz pomoć sudskog naloga.

Ništa od ovih obećanja nije bilo utešno za tamošnje grupe za zaštitu prava na privatnost, koje su podigle glas protiv masovnog nadzora. Upozorenja stižu i iz ostalih zemalja u kojima se primenjuje ista tehnologija. U Kini, Južnoj Koreji i Izraelu, mobilni operateri predaju državi informacije o identitetu vlasnika telefona i njegovom kretanju da bi se utvrdilo kuda se inficirana osoba kreće i s kim se susreće. U Italiji, Španiji, Belgiji i Norveškoj mobilni operateri su od početka epidemije počeli da predaju podatke o lokaciji korisnika. Iako je aplikacija već trebalo da bude gotova i u Nemačkoj, Berlin je u nedelju saopštio da to neće biti slučaj ni u narednim nedeljama. Kasni se zato što je tim kancelarke Angele Merkel odustao od aplikacije na kojoj je radilo više evropskih zemalja i odlučio da izradu softvera poveri „Guglu” i „Eplu”. Program ovih kompanija umnogome će ličiti na ono što se već primenjuje u Australiji. Inženjeri koji rade na njemu obećavaju da tehnologija neće pamtiti kuda je korisnik prolazio, već da će ga samo obavestiti ako je proveo neko vreme u blizini inficirane osobe, prenosi „Verdž”.

I pored toga, piše „Fajnenšel tajms”, nemački aktivisti upozoravaju da će datoteke o građanima Nemačke i svih drugih zemalja koje koriste američku tehnologiju ostati na serverima kompanija iz Silicijumske doline. To znači i da bi podaci kasnije mogli biti iskorišćeni u komercijalne svrhe, koje nemaju nikakve veze s onim zbog čega su prikupljani – borbom protiv kovida 19. Prema istraživanju javnog mnjenja, 47 odsto Nemaca želi da instalira aplikaciju, ali vlasti smatraju da će se pravi efekti videti tek ako to uradi 60 odsto stanovnika.

I u Izraelu su na opasnost od državnog zadiranja u privatnost upozorile nevladine organizacije, ali je tamo reagovao i Vrhovni sud, koji je pre tri dana presudio da je izvršna grana vlasti prekršila zakon kad je tokom epidemije počela da prati ljude preko mobilnih telefona. Premijer Benjamin Netanijahu je prošlog meseca zaobišao parlament odobrivši tajnoj službi da primeni antiterorističku tehnologiju i upada u telefone prateći kretanje korisnika bez njihove saglasnosti. I pored tvrdnji Ministarstva zdravlja da je to jedini način da uđe u trag zaraženima i obavesti ostale o blizini izvora infekcije, sud je zaključio da ne postoji zakon na koji vlada može da se pozove i da parlament mora da donese odgovarajući pravni akt u narednih nekoliko nedelja, prenosi Rojters. Posle sudske odluke, Kneset je delimično upućen u kontroverzni program, a aktivisti pozdravljaju presudu ocenjujući da Izrael „ne sme da bude jedina demokratska zemlja čije tajne službe prate njene građane”.