U kakvom svetu ćemo živeti posle koronavirusa
Пословање путем интернета има низ предности (Фотографије Пиксабеј)
BRISEL - Svet kakav smo poznavali pre virusa Kovid-19 je nestao, a onaj koji dolazi je na nama, piše briselski „Politiko” u analizi o uticaju pandemije na svakodnevni život, demokratiju i Evropsku uniju. Portal navodi da je kriza brojne zemlje stavila u karantin, devastirala brojne poslove, ubila stotine hiljada ljudi, blokirala stotine miliona, ako ne i milijarde života, zbog čega se postavlja pitanje šta je sledeće.
Dok svet pokušava da otkrije kako će biti živeti sa koronavirusom ili pretnjom od narednih epidemija, potpuno je jasno da pandemija ima potencijal da omete industrije, ubrza kulturne i ekonomske trendove. Komercijalno tržište nekretnina ozbiljn o je pogođeno krizom izazvanom koronavirusom, a pretpostavlja se da se brojni poslovi neće ponovo pokrenuti kada kriza prođe, dok će drugi dozvoliti svojim zaposlenima da rade od kuća. Uprkos povremenim frustracijama koje nastaju radom od kuće, menadžeri u pojedinim industrijama su otkrili kako video konferencije mogu da budu praktične i čak efiksnije od stotine sastanaka.
Nemački ministar rada Hubertus Hajl rekao je da je u pripremi nacrt zakona kojim bi se ljudima omogućilo da rade od kuća. Čak i kompanije koje će nastaviti da rade ali sa mnogo više prostora u kancelarijama. Kako se navodi devastiran je i ugostiteljski sektor, jer je prosto neobično zamisliti Evropu koja se ne vraća kulturi obedovanja i otvorenih kafića.
Pandemija je uticala i na skraćivanje lanaca snabdevanja hranom, a jedan od prvih opipljivih uticaja koronavirusa bila je panična kupovina i prazne police u prodavnicama podstaknuti strahom od nstašice. Neki tvrde da bi kriza trebalo da podstakne duboko razmišljanje o odnosu između Evropljana i hrane, od onoga što sada jedemo u blokadi, do onoga što bismo trebali da jedemo kada je sve gotovo - kao i odakle dolazi.
Komesar EU za poljoprivredu Januš Vojčičovski smatra da je najvažnija lekcija Evropi da treba da uzgaja svoije žitarice i da manje zavisi od drugih. Takođe, kriza je uticala na odnos ljudi prema hrani - zatvaranje restorana i granica zemlje usmerilo je Evropljane na domaće kuhinje i na pravljenje hleba, kolača i druge hrane u sopstvenim kuhinjama. Prema istraživanju, 42 odsto Britanaca reklo je da više cene hranu nego ranije, a 38 odsto da kuvaju više nego pre krize.
„Politiko” piše i da je kriza povećala prodaju namirnica putem interneta budući da su potrošači bili previše uplašeni da napštaju kuće tokom krize, zbog čega su se mnogi lanci prebacili na onlajn kupovinu. Prema predviđanjima stručnjaka taj trend će se nastaviti i nakon krize, prenosi Tanjug.
U brojnim zemljama nadaju se da će se promeniti i situacija kada se radi o biciklima, a mnogi gradovi od Milana do Bogote razmišljaju koje korake da preduzmu da se poveća korišćenje tog prevoznog sredstva. Promenjen je i gradski saobraćaj, pa tako karta više u pojedinim gradovima ne može da se kupi u samom autobusu.
Prizemljena je i avio industrija, a mogućnost da se sastanci održavaju putem video konferencija a ne uživo, svakako će smanjiti promet u avio saobraćaju. Takođe, to što će na brojnim aerodromima verovatno postojati kontrolni punktovi za proveru temperatura i testiranje na Kovid-19 svakako će uticati na brojnost putnika, a poseban izazov predstavlja socijalno distanciranje.