Početak pismenosti kod Slovena

27. 05. 2020. 21:33

(Фото Википедија)

„Selfi sa Ćirilom i Metodijem”, 25. maj

U tekstu „Selfi sa Ćirilom i Metodijem” („Politika”, 25. maja 2020.)  se spominje svake godine ponavljana istorijska dogma kako su „nepismenim” Slavenima pismo donela, stvorila ili izmislila dvojica solunskih Grka, Ćirilo i Metodije, koje oni do tada kao nisu imali.

Pismenost kod Slavena seže mnogo hiljada godina unazad. Naši preci su koristili pismo crta-reza koje se sastoji od kosih i poprečnih crta, a koje se zapisivalo na bukovim daščicama. Radilo se o slogovnom pismu. Od tih davnih vremena ostade i naziv za vojnu knjižicu – bukvica. Upravo je ovo staroslavensko pismo „crta-reza” koristio ruski naučnik Grinjevič kada je pomoću njega i staroslavenskog jezika dešifrovao minojsko pismo i dokazao da se radi o antičkoj praslavenskoj kulturi na Kritu, a ne starogrčkoj kako se do tada u istoriji utopistički isticalo. Savremeno staroslavensko pismo vezuje se za period od pre 7000 godina i lokalitet Vinča. Ova, prva evropska civilizacija, iznedrila je fonetsko pismo po sistemu jedno slovo jedan glas sa 26 znakova. Pisalo sa desna na levo. Identičnih 26 znakova ovog pisma ima i danas naša, srpska ćirilica. Posle se ovo pismo prenelo u njenu koloniju Tripolje( Tripoljska kultura)na području današnje Ukrajine. Zatim, posle par hiljada godina ovo pismo  nalazimo u gore već pomenutom ostrvu Kritu (Minojska kultura). Oko 2000. godine p.n.e. slavenski preci Arijevci u Indiji su stvorili pismo i jezik zvani sanskrit na osnovu koga je nastao današnji hindu jezik. Sličnost u jeziku, rečima, fonetici, sintaksi i uopšte gramatici sa srpskim jezikom  je zapanjujuća. Oko 700. godine p.n.e. Antički Sloveni u Italiji, Raseni poznatiji kao Etruršćani imali su pismo sa identičnih 26 znakova kao vinčansko pismo, koje se takođe pisalo sa desna na levo. Naučnici su ustanovili da se radi o istom pismu. Raseni su imali nekoliko verzija ovog pisma a za sve je karakteristično da su pisali skraćenice. Na primer reč „ral:” je skraćenica za reč „ralob” gde dvotačka označava propuštena slova čitajući sa desna na levo. Sama skraćenica odnosi se na reč „boljar” (knez, vojvoda).

Naravno, ovo pismo je kao i ostala, pisano ćiriličnim znacima. Slično pismo i način pisanja nalazimo u 7. veku u Maloj Aziji u antičkim pokrajinama Lici i Lidiji. Spomenik (obelisk) iz Sirbina (grčki Xantos) je pisan na navedenom pismu.

I tako, malo po malo, čačkajući po slovenskoj pismenosti dođosmo do 9. veka nove ere kada dvojica solunskih Grka, Ćirilo i Metodije donesoše pismo dotad „nepismenim” Slavenima. Onima koji uporno ponavljaju da su Slovenima pismenost doneli Ćirilo i Metodije, da je prvi srpski car Stefan Nemanja kao i da su Sloveni došli na Balkan u 7. veku nove ere mogu da poručim da hiljadu puta ponovljena laž neće nikad postati istina.

Dejan Lukić,
Doboj