Fabrika „Veliko selo" na oko sto hektara
Колектор Интерцептор део савремене мреже (Фото: Д. Јевремовић)
Beograd je jedna od malobrojnih prestonica u Evropi i jedini grad u slivu Dunava koji nema postrojenje za preradu otpadnih voda, pa se skoro sva kanalizacija uliva u dve reke. Da bi se ovaj problem, posle decenija čekanja konačno rešio u januaru su Vlada Srbije i JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” potpisali ugovor sa kineskom korporacijom SMES (China Machinery Engineering Corporation) o izgradnji fabrike za preradu otpadnih voda. Sada se čeka da se dobije ugovor o kreditnoj liniji, ali se još ne zna kada će to tačno biti. U međuvremenu, uprkos koroni potpisan je ugovor o predfinansiranju sa izvođačem radova. To podrazumeva da izvođač uradi ispitivanje terena o svom trošku i pre dobijanja kreditne linije.
Izgradnja ove fabrike i celog sistema od izuzetne je važnosti za grad jer bi tada svi izlivi takozvanog Centralnog kanalizacionog sistema, na koji je spojen i najveći broj potrošača, bili ukinuti. To znači da bi 80 odsto svih otpadnih voda grada bilo preusmereno na buduće postrojenje.
Fabrika otpadnih voda trebalo bi da bude izgrađena na oko 98 hektara u takozvanom Velikoselskom ritu, uz obalu Dunava. U nju bi trebalo da se slivaju vode iz najvećeg dela grada – sa Starog grada, iz Železnika, sa Banovog brda, Topčidera, Senjaka, iz Novog Beograda, Zemuna...
Ugovorom koji je potpisan sa Kinezima predviđena je izrada svih potrebnih studija (od Studije o količinama i kvalitetu otpadnih voda, geotehničkih i geomehaničkih studija do studija postojećih i budućih objekata kanalizacionog sistema), ali i završetka kompletne projektne dokumentacije neophodne za pribavljanje dozvola za gradnju.
– Ovim ugovorom je predviđena i izgradnja objekata prve faze. To su delovi interceptora (velikog kolektora) od Hitne pomoći do Venizelosove, rekonstrukcija kanalizacione crpne stanice „Mostar”, koja će prepumpavati otpadnu vodu iz južnog dela grada (podslivovi Železnik, Banovo brdo, Topčider i Senjak), izgradnja kanalizacione crpne stanice „Ušće - nova” sa sifonom dužine oko 500 metara prečnika ispod reke Save, koja će prepumpavati otpadnu vodu iz zapadnog dela grada (Novi Beograd i Zemun) do veze sa interceptorom i izgradnja prve faze postrojenja ,,Veliko selo” sa mehaničkim tretmanom koji podrazumeva prepumpavanje i prečišćavanje na grubim i finim rešetkama, uklanjanje peska, suspendovanih materija i masti – objašnjava Dragan Đorđević, direktor JKP „Vodovod i kanalizacija”.
Za realizaciju prve faze obezbeđeno je 271.700 000 evra.
U drugoj fazi bi se ušlo u ugovaranje završetka izgradnje postrojenja u kome bi se radilo završno prečišćavanje. To bi obuhvatalo izdvajanje mulja u taložnicima, uklanjanje azota i fosfora na bazi aktivnog mulja, ali i tretman svih nusprodukata prečišćavanja posle dehidracije i stabilizacije mulja. Planirano je da se u toku realizacije prve faze obezbede sredstva i za drugu fazu kako bi se zaokružilo celo postojenje.
– Osim ovog, planirana je izgradnja još četiri pogona za preradu otpadnih voda, u Batajnici, gde bi se prerađivale otpadne vode od oko 132.000 stanovnika, u Krnjači je sistem predviđen za oko 118.000 žitelja, u Boleču za oko 80.000 sugrađana i u Ostružnici za oko 34.000 ljudi. Ovaj veliki i značajan projekat, kako za stanovnike prestonice, tako i za sve nas u Beogradskom vodovodu i kanalizaciji, označava novo poglavlje u razvoju preduzeća ali i završnu fazu izgradnje kompletnog sistema beogradske kanalizacije – ističe Đorđević.
Pet sistema kanalizacione mreže
Beogradska kanalizaciona mreža je podeljena na pet sistema: Centralni, Batajnički, Banatski, Bolečki i Ostružnički. Centralni kanalizacioni sistem obuhvata znatnu teritoriju starog Beograda, između reka Save i Dunava, do vododelnice Kumodraž, Mali Mokri Lug i levu obalu Save, Novi Beograd i Zemun sve do industrijske zone. Kičma ovog sistema je kolektor koji prihvata vode leve i desne obale reke Save i desne obale Dunava.