Dobrovoljna vatrogasna društva – velika pomoć profesionalcima
(Фото А. Васиљевић)
Volonteri iz dobrovoljnih vatrogasnih društava već duže vreme su na raspolaganju štabovima za vanredne situacije, a pokušavaju i da na sve načine svojim radom pomognu kolegama iz Ministarstva unutrašnjih poslova. Pre nekoliko dana vatrogasci iz Dobrovoljnog društva „Matica” Zemun učestvovali su u gašenju stana u višespratnici u Novom Beogradu, gasili su kuću u Ulici Radoja Dakića gde su u požaru povređeni muž i žena, borili se s vatrom koja je u Prigrevici zahvatila nekoliko šupa...
Oni su jedno od dvadesetak dobrovoljnih vatrogasnih društava u gradu koja broje oko hiljadu članova. Od toga oko dve stotine njih pripadaju operativnim jedinicama.
– Deo društava poseduje osnovnu opremu za gašenje požara, nekoliko ima mogućnost da interveniše specijalnim vozilima, dok najveći deo dobrovoljnih vatrogasnih društava ima i pumpe za crpljenje vode. U slučaju potrebe, ona samostalno mogu da učestvuju na nekim manje zahtevnim intervencijama, kao što su požari na otvorenom prostoru, crpljenje vode u poplavama... Neka, kao „Matica” koja je primer odlično organizovanog, opremljenog i obučenog društva, mogu samostalno da učestvuju na intervencijama, ali i u sadejstvu sa profesionalnim vatrogasno-spasilačkim jedinicama – kaže Dragan Dončevski, predsednik Vatrogasnog saveza Beograd.
Članovi „Matice” razvijali su se od tada. Posebno između dva rata. Radili su i u Drugom svetskom ratu, spasavajući ljude i objekte. Posle rata po uzoru na „Maticu” nastaju i druga dobrovoljna društva u zemlji. Dobrovoljno vatrogasno društvo „Matica” svoju zgradu i sadašnje ime dobilo je 1956. godine.
Mnoga od dobrovoljnih vatrogasnih društava i dalje dele objekte sa profesionalnim vatrogascima, neka su smeštena u sopstvene objekte, dok su neka u opštinskim prostorijama.
Društvo koje svoj vatrogasni dom deli sa profesionalcima jeste „Matica”. Ovo društvo broji oko 130 članova podeljenih u tri kategorije – u prvoj su operativci koji idu na teren. Njih ima oko 60. Drugu kategoriju čini pedesetak vatrogasaca i oni predstavljaju rezervni sastav, dok su u trećoj veterani. Njih ima dvadesetak.
– Dosta dobro smo i opremljeni. Imamo dva vozila za gašenje, cisternu i navalon vozilo sa tehničkom opremom, pumpe za crpljenje vode, prateću opremu i idemo na gotovo sve intervencije sa kolegama iz MUP-a. Nedavno smo od sektora za vanredne situacije dobili tridesetak specijalnih zaštitnih odela. Dežuramo kao i profesionalci, a imamo i vatrogasnu školu gde obučavamo pripravnike – kaže Hasib Babić Buca, komandir Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Matica” Zemun. Upravo je obuka najmlađih sugrađana jedna od značajnih uloga dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Veliki broj ovih društava dugo je kuburio sa opremom i objektima, a mnoga ni danas nisu rešila ova pitanja. Stvari su se, ipak, pomakle sa mrtve tačke pre oko dve godine. Tada je prvi put kod nas usvojen Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu čije je težište na formiranju operativnih jedinica. On je predvideo i da dobrovoljni vatrogasci u slučaju povreda i drugih neželjenih situacija do kojih može doći na intervencijama ostvaruju ista prava iz zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja kao i pripadnici profesionalnih vatrogasno-spasilačkih jedinica. Ovaj zakon nalaže skupštinama lokalne samouprave da donesu akt o podsticajima i povlasticama za pripadnike dobrovoljnih vatrogasnih jedinica čime bi se doprinelo njihovom omasovljenju. Takav akt u Beogradu još nije usvojen.
Iz ovog akta proistekao je i nedavno doneseni pravilnik koji se odnosi na materijalno-tehničku i kadrovsku opremljenost ovih jedinica. Tim pravilnikom dobrovoljni vatrogasci su „razvrstani” u tri kategorije, od onih sa osnovnom opremom za intervencije i devet članova do jedinica prve kategorije sa vatrogasnim vozilima, opremom i više od 18 članova osposobljenih da učestvuju u veoma komplikovanim intervencijama.
– Ako govorimo o dobrovoljnoj vatrogasnoj organizaciji u gradu, s obzirom na značaj prestonice, njenu teritoriju, broj stanovnika i ostale parametre, ona može biti još mnogo bolja. Pri tome mislim na veću finansijsku, ali i ostale vidove podrške kako bismo zajednički osnažili ovu volontersku organizaciju. To se pogotovo odnosi na one delove grada gde je vreme stizanja profesionalnih jedinica zbog udaljenosti veliko, a postoje uslovi za osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih jedinica. Mnoge zemlje u okruženju imaju i te kako razvijen ovakav način zaštite svojih građana. Među njima je Slovenija, sa kojom odlično sarađujemo i od koje se može mnogo naučiti kako treba da funkcionišu dobrovoljne vatrogasne jedinice – objašnjava Dončevski.
Primera radi, u Ljubljani ima 35 dobrovoljnih vatrogasnih društava koja ukupno broje 4.193 člana od kojih su 1.075 operativci. Svako od društava ima svoju opremu.
Dončevski smatra da za dobrovoljnu vatrogasnu organizaciju u Srbiji dolaze bolji dani i da to potvrđuje i činjenica da je država iz svog budžeta izdvojila novac za nabavku uniformi.
– Tako će svi članovi dobrovoljnih vatrogasnih jedinica u Srbiji, prvi put, biti jednoobrazno obučeni. Osim toga, MUP Srbije je posle nabavke novih vatrogasno-spasilačkih vozila deo korišćenog voznog parka (oko 50 vozila) ustupio dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama, a za ovu godinu su planirana i finansijska sredstva. Jedan deo te opreme, vozila i sredstava namenjen je i dobrovoljnoj vatrogasnoj organizaciji Beograda tako da uz neophodnu podršku grada očekujemo da ova vatrogasna organizacija dobije svoje mesto koje joj zaista pripada – rekao je Dončevski.