Svetske religije

12. 06. 2020. 22:30

Мирча Елијаде (Фото Википедија)

Jedan od najvećih svetskih mitografa, istoričara i filozofa religije i, zašto ne reći – istinski mag našeg vremena, koje je odavno raskrstilo sa sličnim „tricama i kučinama”, ponovo je među nama. Naravno, taj mag se zove Mirča Elijade, čiji Vodič kroz svetske religije je objavljen i kod nas (izdavač „Narodna knjiga”, prevodilac Anđelka Cvijić).

Posle kapitalne studije Istorija religijskih ideja i niza drugih dela na našem jeziku, čak i jedne drame (Beskrajni stub), u pravom trenutku dobili smo ovaj popularno pisani Vodič..., nastao u najboljoj tradiciji takvih dela. U oblasti koju nije uvek moguće racionalno objasniti i predstaviti Elijade je uspeo da sačuva duh svake religije a da ga jezik nauke ne učini profanim. Da je jedan od najboljih poznavalaca religije našeg doba u tome uspeo svedoči i podatak da je njegovo delo po objavljivanju u Francuskoj izabrano za „Najbolju knjigu meseca”.

Tom neuobičajenom zanimanju za jedno delo koje nije ni ljubić ni krimić, ni naučna fantastika doprinelo je i Elijadeovo shvatanje religije i religioznih fenomena. Za njega je religija autonomni sistem, koji ne zavisi ni od kakve ideologije, ni od kakvih društveno-ekonomskih odnosa u društvu, niti ih pak preslikava. Vera je za ovog naučnika svet i sistem za sebe i jedino se tako može objasniti nešto što je nezamislivo u svim drugim oblastima, ili bar u većini – da se u mnogim religijama javljaju slične predstave koje proizvodi ljudska psiha u određenim okolnostima, i da one bar u nekom trenutku moraju da se dodirnu. Elijadeov saradnik na ovom Vodiču, autor uvodnog teksta za ovo delo Joan P. Kulijano, lepo je to i jednostavno definisao iskazom da su „sve religije mape ljudskog uma”.

Pojedinačne razlike među religijama koje je Elijade obradio u svom Vodiču (njih trideset i tri) pružiće čitaocima istinsko uživanje u upoznavanju svetova koji im se ponekad čine istovremeno tako bliski a tako daleki.

(Iz knjige „Predlog za čitanje”, objavljene 2000. godine u izdanju Čitališta Biblioteke grada Beograda)