Kapija logora
Стубови капије логора Старо сајмиште (Фото: Н. Вучковић)
Na uskoj zelenoj površini, na ivici raskrsnice sa novobeogradske strane Brankovog mosta nalazi se jedna izuzetno vredna i uspela skulptura koja se odnosi na istorijsko nasleđe toga mesta – logor Staro sajmište. Skulpturu čine dva iščupana masivna betonska stuba sa svojim temeljima, oni su postavljeni jedan nasuprot drugog, a betonske grudve – temelji su uobličeni u dve glave sa nakostrešenom kosom.
Ovo delo, nastalo 2014. godine, rad umetnika i profesora Tomislava Todorovića, vrlo je uspelo ne samo po modelaciji, već i zbog činjenice da je ta skulptura tzv. redimejd (gotov predmet kome umetnik dodeljuje umetnički karakter). Ta dva stuba su u stvari izvaljeni stubovi kapije logora na Sajmištu, artefakt iz vremena Drugog svetskog rata. Znajući i poštujući tu činjenicu umetnik je svojim vrlo malim intervencijama „otkrio duh materijala” i stvorio snažno delo koje prenosi emociju i duh vremena na koje se odnosi. Njegova skulptura je istovremeno artefakt, spomenik i umetničko delo. Kao što je kapija logora Aušvic sa natpisom „Arbeit macht frei” postala snažan i univerzalan antifašistički simbol, tako i ova „Kapija logora” nosi jednako snažnu poruku. Ako se natpis „Rad oslobađa” shvati kao Titulus crucis, onda je ovo što imamo u Beogradu – Pravi krst.
Radi šireg sagledavanja, mogle bi se napraviti još neke paralele sa drugim umetničkim delima. Recimo. delo Jozefa Bojsa „Kraj dvadesetog veka” (Dokumenta, Kasel, 1987), koje čini gomila bazaltnih stubova koji su kasnije raspoređeni po gradu Kaselu, sigurno bi se moglo sagledati potpunije posle posmatranja ove beogradske skulpture. Takođe, kao što Todorović koristi odbačeni građevinski materijal, tako i najcenjeniji britanski andergraund umetnik Benksi u Njujorku pravi instalaciju od gomile šuta „Sfinga” (reklo bi se da je beogradska skulptura i po emocijama i po figuraciji mnogo uspelija nego ta njujorška). Ova poređenja bi trebalo da ukažu i na to kolika je materijalna vrednost ovog umetničkog dela, a ako bismo govorili o istorijskoj vrednosti ili nacionalnom značaju to bi se moglo oceniti samo kao nemerljivo dragoceno.
Zbog svega toga trebalo bi ovu skulpturu zaštititi i uvesti je u inventar kulturnog i istorijskog nasleđa grada Beograda u Zavodu za zaštitu spomenika Beograda. Zelenu površinu oko skulpture treba srediti, posaditi cveće i održavati ga,; napraviti stazu oko skulpture kako to ovo umetničko delo zaslužuje da bi posmatrači mogli da obiđu oko njega ne gazeći travu; napraviti manji parking u blizini da posetioci mogu doći vozilom. Nadalje, treba uključiti to mesto u turističku i kulturnu ponudu grada; i imati u vidu veliki istorijski i umetnički značaj ovoga dela prilikom trajnog rešavanja izgleda ambijenta Starog sajmišta. Ministarstvo kulture bi trebalo da otkupi delo kao skulpturu u javnom prostoru i autoru isplati odgovarajući honorar (ako to do sada već nije učinjeno). Predlažem da se to mesto nazove „Kapija logora”, jer tako masivni stubovi nisu mogli biti pomereni daleko od mesta na kome su stajali dok su bili u toj funkciji.
Nenad Vučković
magistar slikarstva
Beograd