Dekorativni zvezdan sa planina
Не захтева посебну негу или заливање, па је стога лак за одржавање
Lepo vreme mnoge privlači da provedu što je moguće više sati u prirodi. Čist vazduh i zelenilo najbolje okrepljuju ljude. Na izletima pogledi se zaustavljaju i na raznolikim cvetnim vrstama, a o mnogim biljkama koje se mogu naći na našim livadama i proplancima ne zna se dovoljno. Često se ne zna čak ni njihovo ime.
U knjizi „Samonikle biljke” prof. Petra D. Marina mogu da se pročitaju podaci o flori koja se nalazi oko nas. Tako pronalazimo podatke i oveoma zanimljivoj biljci zvezdan. Zvezdan, Aster alpinus L. iz familije Asteraceae je višegodišnja zeljasta biljka, visine pet–dvadeset, a ponekad i do pedeset santimetara. Rizom je valjkast, čvornovat, kos. Na njemu se razvijaju dugački končasti korenovi. Stabljika je jednostavno uspravna ili ustajuća, prekrivena sa dve vrste dlačica (kratkim i dugačkim). Na njenom vrhu se, po pravilu, formira jedna cvetna glavica. U donjem delu stabljike listovi su lopatičasti ili duguljasto jajasti, tupi, postepeno suženi u dršku. U srednjem i gornjem delu stabla listovi su sedeći, duguljasto lancetasti, šiljati, po obodu celi, sa suženom ili okruženom osnovom.
Cvetovi su grupisani u glavičaste cvasti. Glavice su četiri–šest santimetara u prečniku. Obodni cvetovi jezičasti, a centralni cevasti. Listići involukruma lancetasti, po obodu sa trepljama, poređani kao crepovi na krovu i sa nešto štrčećim vrhovima. Obodni cvetovi u glavici su ženski, ljubičastoplave, retko ružičaste ili bele boje. Središnji cvetovi su dvopolni, zlatnožute boje.
Vreme cvetanja: od maja do avgusta. Raste na otvorenim stenovitim i travnatim sunčanim staništima, u visokoplaninskim predelima. Ova vrsta je rasprostranjena u centralnoj i južnoj Evropi i zapadnoj Aziji. Kod nas se može videti u visokoplaninskom pojasu.
Dekorativnost i mogućnost gajenja: Ovo je veoma interesantna glavočika sa veoma uglednim cvastima. Pogodna je za gajenje na otvorenim staništima, posebno po kamenjarima, ali i okućnicama. Ne zahteva posebnu negu ili zalivanje, pa je stoga laka za održavanje.
Napomena: Pored ove vrste, na visokoplaninskom pojasu sreće se i A. Amellus L., koja je, takođe, veoma dekorativna. Za razliku od gore opisane vrste, A. Amellus L. ima više cvetnih glavica skupljenih u razređenu složenu cvast. Listovi i mlade biljke se kuvaju. U lekovite svrhe koristi se za tretman kod prehlade, plućnih infekcija i sl.
Knjigu prof. dr Petra D. Marina „Samonikle biljke” objavila je izdavačka kuća NNK Internacional iz Beograda i može se naručiti na telefone: 2688975, 2687051 i 3613681.