Savršen kandidat
Борис Џонсон и Лијам Фокс (Фото: EPA-EFE/Neil Hall)
Deluje kao da s obe strane Lamanša ne bi zamerili ako bi vatreni bregzitaš Lijam Foks postao novi šef Svetske trgovinske organizacije (STO). Retkost je i to što se možda dešava da u istom pravcu vetar struji i preko Atlantika.
Foksa je kao naslednika Brazilca Roberta Azeveda, koji će godinu dana ranije odstupiti s čelne funkcije organizacije koja se bori s umnoženim frustracijama, predložio zvanični London. EU za sada ne negoduje, mada je ostalo još vremena da članice STO (njih 164) nominuju svoje ljude. Ćuti i predsednik zemlje koja oduvek gaji dobre diplomatske i trgovinske odnose s Foksovom postojbinom. Naime, Donald Tramp je pozdravio mnoge poteze poslednje dve britanske vlade, počev od bregzita, pa ga u odnosu prema STO možda odobrovolji i eventualno Foksovo postavljenje.
Lijam Foks bio je antievropski ministar u kabinetu Tereze Mej. Zadužen u to vreme (tri godine, počev u julu 2016) za spoljnu trgovinu, bio je jedan od trojice bregzitaških ministara koji su vodili proces razlaza od EU (uz Dejvida Dejvisa i sadašnjeg premijera Borisa Džonsona). Prethodno je važio za cenjenog konzervativca u britanskom parlamentu. U avgustu, kada Azevedo treba da napusti položaj, mogao bi se naći na čelnom mestu organizacije izuzetno bitne i za EU. Čovek koji je tokom razlaza od Brisela sedeo s druge strane stola sada bi mogao da rukovodi organizacijom važnoj Evropskoj uniji, koja sve trgovinske odnose s najmoćnijim privredama sveta, od SAD do Japana, Rusije i Kine, reguliše isključivo preko STO.
Štaviše, London i Brisel pregovaraju o uslovima slobodne trgovine nakon razlaza. Ako se ne dogovore, trgovina između dve strane prilagodiće se standardnom međunarodnom skupu pravila koja postavlja STO.
Što se standarda i pravila pod kojima funkcioniše organizacija tiče, dominantan stav je da su zastarela i da im je neophodna hitna reorganizacija, koju Foks i planira da sprovede u delo.
Ostale reference koje ga čine podobnim za čelno mesto kao da su sažete u njegovoj popularnoj rečenici iz vremena bregzita, kada je rekao da će sporazum o slobodnoj trgovini Velike Britanije sa EU nakon razvoda biti „najlakši u ljudskoj istoriji” te da će London imati 40 trgovinskih sporazuma onog trenutka kad napusti uniju. Prema podacima sa sajta odeljenja za međunarodnu trgovinu – ima ih 20.
Što se predlagača tiče, Foks je savršen kandidat jer poseduje spisak atributa uključujući zalaganje za multilateralizam i višedecenijsko iskustvo u globalnoj politici. Boris Džonson kaže i da njegov kandidat ima iskustva u pregovorima o trgovinskim sporazumima i reformama potrebnim da se osigura da globalni trgovinski sistem radi – za sve članice STO.
Džonsonovi hvalospevi zbunjuju lokalne kritičare, koji pre svega kažu da je zabrinjavajuće da u vreme kad bi London trebalo da sarađuje s međunarodnim partnerima, nastavlja marš ka izolacionizmu podržavajući kandidata koji, izgleda, ne zna kako složene trgovine i pregovori deluju.
S tim u vezi, prisetimo se da je Azevedo frustriran borbom oko uvoznih carina između SAD i Kine. Zabrinjava ga i Trampovo ponašanje, pretnje o istupanju i, još gore, sabotiranje rada organizacije iznutra.
Pritom, potraga za novim generalnim direktorom dolazi u vreme dok virus korona slabi međunarodnu trgovinu.
A što se Džonsona tiče, čaršiji je neobično i to što je imenovao kandidata koga je sklonio s funkcije čim je postao premijer. To im ne uliva poverenje, kao ni sam Foks, koji je, što se analitičara tiče, mnogo obećao u vezi s budućim trgovinskim odnosima Britanije, a dao tako malo.
Ostrvski mediji pišu da Foksu neće biti lako jer će se suočiti s izazovima u vidu podrške drugih zemalja, pogotovu što mnogi navijaju za kandidate iz Afrike, konkretno iz Nigerije. Londonu konkurišu trenutno i Kenija, Egipat, Moldavija, Južna Koreja i Meksiko.