Da li je Rusija „pucala" u svemir
Антисателитско оружје на паради у Индији у јануару (Фото EPA-EFE/Harish Tyagi)
I pored velikih reči da kosmos treba poštedeti, velike sile su počele trku u naoružanju u svemiru, pri čemu Amerika i Velika Britanija tvrde da je Rusija čak i ispalila prvi „metak”.
Moskva je sredinom meseca objavila da je testirala svemirsku opremu i poslala „malo svemirsko vozilo u inspekciju jednog domaćeg satelita”. Ali, iz Vašingtona je optužuju da je u stvari upotrebila „antisatelitsko oružje”, ispalivši „projektil sposoban za rušenje satelita”.
Prema tvrdnjama iz Svemirskih snaga, novog roda američke vojske koji je kreirao predsednik Donald Tramp, Rusija je ispalila projektil u orbitu sa jednog od svojih satelita, prenosi Javni nacionalni radio. Iz Stejt departmenta saopštavaju da je Rusija pokazala licemerje jer je zatražila da se trka u naoružanju ne prenosi u vanzemaljski prostor, a da njoj ne pada na pamet da se liši svog svemirskog programa. Pridružuju se i iz Dauning strita, tvrdeći da su zabrinuti jer im rusko testiranje „liči na oružje”, javlja Bi-Bi-Si.
Ipak, i druge velike sile već neko vreme pokazuju interesovanje za oružje u kosmosu. Kad je oformio Svemirske snage, Pentagon je istakao da se time brane američki interesi u kosmosu, posebno sateliti koji bi se mogli naći na meti kineskih i ruskih napada. I Severnoatlantska alijansa je posle toga proglasila svemir za novo „bojno polje”. Posle zemlje, vazduha, mora i sajber-prostora, svemir je postao peti operativni domen za NATO. Kako su tada istakli čelnici saveta, neophodno je obratiti pažnju na bezbednost satelita, koji su važni za komunikaciju, navigaciju, satelitske snimke, praćenje i 5G mrežu.
Istog dana je i šef Kremlja Vladimir Putin poručio da se i Rusija uključuje u svemirsku trku u naoružanju. Ranije je Kremlj tražio od Trampa da odustane od Svemirskih snaga, jer je u njima video uvod u „raketne napade iz kosmosa”, ali je Putin onda objavio da je Rusija, uprkos tome što se „protivi militarizaciji svemira”, prinuđena da se suprotstavi Americi i njenim saveznicima. Najavio je tada da će se posvetiti satelitima i raketnoj i svemirskoj industriji.
I prvi čovek Jelisejske palate Emanuel Makron obelodanio je da će Francuska razvijati lasersko oružje, što bi trebalo da bude pandan američkim svemirskim jedinicama.
Sve strane uglavnom govore o potrebi da zaštite satelite od hakerskih napada. Osim u komercijalne svrhe, sateliti se koriste i u vojsci za komunikaciju, lansiranje raketa i dobijanje obaveštajnih podataka. Od 2.000 satelita, 1.100 pripada članicama Severnoatlantskog saveza, od čega 900 Americi, a Rusija ima 150 satelita. Stručnjaci upozoravaju da se u „ratovima zvezda” mogu očekivati ne samo napadi na satelite već i smeštanje oružja u svemir, odakle će se gađati ciljevi na Zemlji.
Prema sporazumu koji su potpisale SAD, Britanija, Rusija, Kina i mnoge druge zemlje, postavljanje oružja u svemiru je zabranjeno. Poznato je da SAD, Rusija, Kina i Indija imaju bojeve glave sposobne da sa zemlje sruše satelite, ali ne postoji sporazum koji bi zabranio upotrebu tog arsenala.