Petogodišnji naučni plan

23. 08. 2020. 18:00

Лабораторија за атомску физику, Институт „Винча“ (Фото: Анђелко Васиљевић)

U trenutku kada treba da se formira nova vlada, definišu ministarstva i njihovi resori, dajem sebi slobodu da dam predlog vezan za oblast nauke u Republici Srbiji.

Pre svega, nadam se da su se stekli uslovi da nauka ponovo dobije samostalno ministarstvo, što ima niz prednosti u odnosu na trenutno stanje, kada deli resor sa oblašću obrazovanja. Ako se vlada odluči za ovakvu soluciju, može se očekivati znatan napredak, kako samih naučnih istraživanja u Republici Srbiji, tako i napredak naučnotehnološkog razvoja, koji se i bazira na razvoju nauke.

Da bih ovo pojasnio, naglasiću da vrhunski organizovan rad i značajna ostvarenja u naučnoj delatnosti treba shvatiti kao osnovu svih ostalih delatnosti, što je godinama bilo potcenjivano. Takođe, uprošćeno je shvatanje da sve ono što radi nauka može da nađe mesto u praksi. Takav prakticistički odnos prema naučnom stvaralaštvu, koji je kod nas dosta izražen, uticao je na to da se gubi osnovno poimanje nauke. Često pritisnuti željom za svetskim dometima u nauci, a neretko i iracionalnim htenjima, pod nauku smo svrstali sve i svašta, tako da se nije znalo šta je istraživanje i svrha istraživanja, a šta je razvoj i svrha razvoja, konačno – šta je nauka, a šta tehnika. I ono najvažnije: da li to treba Republici Srbiji?

Kako sam ceo svoj radni vek proveo u Institutu „Vinča”, imao sam priliku da upoznam načine razvoja nauke u zemljama i zapada i istoka i ustanovio sam da se gotovo nigde ne primenjuje način finansiranja i primene nauke kako se to već 30 godina radi kod nas. Tu pre svega mislim na konkurse koji raspisuje ministarstvo i na koje se javljaju naučnici izlažući svoje želje.

Duboko sam uveren da je način slobodnog konkurisanja naučnika za naučnu podršku ministarstva, tj. Vlade Srbije, potpuno pogrešan za zemlju kao što je naša. Drugim rečima, nedopustivo je da svaki naučnik ili tim, pa i vrhunski svetski priznati naučnici, predlažu temu i oblast kojom žele da se bave. Još je veći problem ako je to tridesetogodišnja modifikacija nekada urađenog, možda odličnog doktorata. Ako se ovako nastavi s forsiranjem doktoranada, bićemo siromašna zemlja s rekordnim brojem doktora koji nikome nisu potrebni i koji u velikom broju slučajva i ne znaju šta su doktorirali. Svi koji ozbiljno shvataju nauku smatraju da nam je „bolonja” donela poražavajuće rezultate i proizvodnju doktora koji nisu dorasli potrebama nauke. „Bolonja” je možda dobra za neke evropske zemlje sa drugačijim obrazovnim i naučnim potrebama i specifičnim privrednim sistemima.

Srbija je tako ostala bez nekadašnjih neprikosnovenih magistratura, koje su bile i te kako prilagodljive tehnološkom razvoju naše zemlje. Doktorati su ostali samo za odabrane, najbolje inženjere čiju izvrsnost je Srbija umela da iskoristi.

Teme naučnih istraživanja mora i treba da predloži Vlada Srbije, tj. ministarstvo nauke, i to prema redosledu potreba za razvoj zemlje, kojem nauka i te kako može da pomogne i koristi. Naša zemlja ne može da ispunjava želje naučnika, već mora rigorozno da izabere koje su primarne, a koje sporedne ili čak u ovom trenutku nepotrebne teme i oblasti istraživanja.

Po mom mišljenju, tema broj jedan svakako je privreda Srbije, a zatim, tri, četiri mesta iza, sve ostalo – od zdravlja i obrazovanja do zaštite čovekove okoline. Zemlja koja nema svoju jaku baznu industriju, elektro i mašinsku, i solidnu poljoprivredu, ne može da finansira izradu doktorata s neverovatnim temama koje bi teško finansirale bogate Finska, Švedska ili Nemačka... Nimalo ne potcenjujem društvene i ekonomske nauke, koje će takođe naći mesta na široj listi.

Ali drastičan rez se mora napraviti, tj. moraju se odrediti prioriteti kad-tad, a najbolje odmah.

Svestan sam da je moj stav o trenutnoj situaciji u srpskoj nauci izuzetno oštar, ipak smelo predlažem premijeru da zaduži grupu priznatih naučnih radnika, koji bi u kratkom roku dali predlog o odabiru prioriteta srpske nauke za sledeći petogodišnji period. Ako se to sad ne uradi, kaznu će plaćati generacije u budućnosti.

Mnogima se ovaj predlog neće svideti, ali Republika Srbija će imati koristi, a to je najvažnije za zemlju kao što je naša.

Naučni savetnik u penziji

Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista