​Slasno i ukusno od ostataka

Andrijana Cvetićanin

19. 08. 2020. 15:05

(Фото Пиксабеј), Насловница онлајн кувара (Фото УНДП)

Da li bi­ste ba­ci­li nov­ča­ni­cu od 2.000 di­na­ra sva­kog me­se­ca? Za to­li­ko nov­ca, u pro­se­ku, sva­ki gra­đa­nin Sr­bi­je to­kom ku­va­nja i spre­ma­nja obro­ka, u vi­du ot­pa­da, is­ta­nji nov­ča­nik.

Ka­da se po­mno­ži sa 12 me­se­ci, pa s bro­jem čla­no­va do­ma­ćin­stva – ba­ca­nje hra­ne ni­je ma­li udar na kuć­ni bu­džet. Tu se ne raz­li­ku­je­mo od sve­ta. Čak tre­ći­na pro­iz­ve­de­ne hra­ne na pla­ne­ti ne stig­ne do tr­pe­za, već za­vr­ši na đu­bre­tu. O ko­li­kim raz­me­ra­ma je reč ilu­stru­je po­da­tak da je to do­volj­no da se obez­be­de obro­ci za 827 mi­li­o­na glad­nih.

Isto­vre­me­no, or­gan­ski ot­pad ko­ji na­sta­ne u pro­iz­vod­nji, u pro­dav­ni­ca­ma, po­sle sa­me ku­po­vi­ne u do­mo­vi­ma sta­nov­ni­štva – da­le­ko­se­žno je ne­po­vo­ljan za pla­ne­tu. Ka­da, na­i­me, za­vr­ši na ne­sre­đe­nim, di­vljim de­po­ni­ja­ma od bio-ot­pa­da stva­ra se me­tan, ve­o­ma za­pa­ljiv i šte­tan gas s efek­tom sta­kle­ne ba­šte, ko­ji ne­ga­tiv­no uti­če na kli­mat­ske pro­me­ne.

Da bi skre­nu­li pa­žnju na ovaj pro­blem i na kre­a­ti­van na­čin do­pri­ne­li sma­nje­nju ot­pa­da u do­ma­ćin­stvi­ma, u okvi­ru pro­jek­ta „Iza­zov za upra­vlja­nje bi­o­ot­pa­dom”, Am­ba­sa­da Šved­ske u Sr­bi­ji i Pro­gram Uje­di­nje­nih na­ci­ja za raz­voj (UNDP), u part­ner­stvu s Mi­ni­star­stvom za­šti­te ži­vot­ne sre­di­ne, or­ga­ni­zo­va­li su na­grad­ni kon­kurs „Mo­ja ku­hi­nja bez ot­pa­da”.

Pu­tem dru­štve­nih mre­ža, po­zva­li su gra­đa­ne Sr­bi­je da ša­lju re­cep­te za je­la ko­ja pra­ve od ono­ga što osta­ne. Ne­što vi­še od 70, naj­bo­ljih, re­ce­pa­ta na­šlo se u ne­dav­no iz­da­tom on­lajn ku­va­ru. Kon­kurs je tra­jao u vre­me us­kr­šnjih i pr­vo­maj­skih pra­zni­ka, ka­da se tra­di­ci­o­nal­no pri­pre­ma ve­ća ko­li­či­na hra­ne i u da­ni­ma no­vo­na­sta­lih okol­no­sti pan­de­mi­je vi­ru­sa ko­ro­na.

Fran­sin Pi­kap, stal­na pred­stav­ni­ca UNDP u Sr­bi­ji, za „Ma­ga­zin” je po­ja­sni­la da pro­me­nom po­na­ša­nja i na­vi­ka, hra­nu mo­že­mo da tre­ti­ra­mo kao vre­dan re­surs.

– Raz­me­nju­ju­ći is­ku­stva o to­me na ko­ji na­čin da pla­ni­ra­mo na­bav­ku na­mir­ni­ca i pri­pre­ma­mo obro­ke ta­ko da ne osta­vlja­mo ot­pad od hra­ne, in­spi­ri­še­mo jed­ni dru­ge da ži­vi­mo na odr­živ na­čin, u skla­du s prin­ci­pi­ma ko­ji ne ugro­ža­va­ju na­šu i bu­duć­nost na­red­nih ge­ne­ra­ci­ja. Ne­ma sum­nje da sva­ko od nas mo­že do­pri­ne­ti ak­ci­ji za kli­mu jed­no­stav­nim ak­tiv­no­sti­ma ko­je će spro­vo­di­ti u svom do­mu – is­ta­kla je ona.

Za­hva­lju­ju­ći lju­ba­zno­sti ti­ma UNDP, či­ta­o­ci­ma „Ma­ga­zi­na” pre­no­si­mo ne­ke od re­ce­pa­ta ka­ko bi sa­mi mo­gli da tro­še ono što im osta­ne od na­mir­ni­ca u ne­kom ćo­šku osta­ve, fri­ži­de­ra. Na­me­ra nam je i da ih pod­stak­ne­mo da raz­mi­šlja­ju o na­či­ni­ma ka­ko da u svom do­mu sma­nje ot­pad od hra­ne. Jer, sva­ko­dnev­no to­ne i to­ne hra­ne za­vr­še na de­po­ni­ja­ma. Obič­nog gra­đa­ni­na to ko­šta, dok je pla­ne­ta uza­lud po­tro­ši­la svo­je iona­ko ogra­ni­če­ne re­sur­se, jed­no­stav­no je upo­zo­re­nje iz pred­go­vo­ra ku­va­ra „Mo­ja ku­hi­nja bez ot­pa­da”.

Ba­ca­mo 50 mi­li­o­na evra go­di­šnje

Pre­ma do­stup­nim pro­ce­na­ma, u Sr­bi­ji se od osta­ta­ka iz pre­hram­be­ne in­du­stri­je, re­sto­ra­na, sa­mo­u­slu­ga i po­je­di­nač­nih do­ma­ćin­sta­va, uz ze­le­ni ot­pad iz ba­šta i par­ko­va, go­di­šnje sa­ku­pi oko 900.000 to­na bi­o­ra­zgra­di­vog ot­pa­da. Oko 70 od­sto za­vr­ši na ne­sa­ni­tar­nim de­po­ni­ja­ma či­me se stva­ra šte­ta ži­vot­noj sre­di­ni i po­ve­ća­va emi­si­ja ga­so­va s efek­tom sta­kle­ne ba­šte. U na­šoj ze­mlji sa­mo se je­dan pro­ce­nat bi­o­lo­škog ot­pa­da sa­ku­plja i pre­ra­đu­je. Gu­bi­tak u ne­is­ko­ri­šće­nim re­sur­si­ma Sr­bi­ju ko­šta pri­bli­žno 50 mi­li­o­na evra go­di­šnje.

S do­ma­ćih po­lja

Po­treb­no je:

• 500 g bra­šna
• 1,5 ka­ši­či­ca so­li
• 4 ka­ši­ke ulja
• su­vi kva­sac

Pra­vi­mo do­ma­će od lo­kal­nih sa­sto­ja­ka. Sma­nju­je­mo ot­pad, go­to­vo da ga i ne­ma. Pše­ni­ca s na­ših po­lja, mno­go lju­ba­vi i ne mo­že da ne uspe: 250 ml mla­ke vo­de, su­vi kva­sac, ka­ši­ka še­će­ra, 1,5 ka­ši­či­ca so­li, če­ti­ri ka­ši­ke ulja, 500 gra­ma bra­šna i – do­bra vo­lja.

Dra­go­sla­va Mla­de­no­vić
Foto @zeljica_hand­ma­de_cards