Bitef na ivici budućnosti
Сцена из представе „Долина језе” (Фото: Битеф), Милош Латиновић (Фото: Марина Илић)
„Dolina jeze” Štefana Kegija vrlo je promišljena predstava, konstatuje za „Politiku” Miloš Latinović, direktor Bitefa, uoči otvaranja ovogodišnjeg specijalnog festivalskog izdanja: Bitef-Prologa, koji će biti održan od 12. do 14. septembra. Ovaj događaj svojevrsna je „uvertira” spojenog izdanja 54. i 55. Bitefa najavljenog za 2021. godinu.
Bitef-Prolog će se održati pod sloganom odloženog 54. Bitefa „Na ivici budućnosti” i sadržaće predstave, stručne i naučne tribine i razgovore, kao i susrete sa umetnicima. Središnji događaj ovog programa biće najavljena predstava „Dolina jeze” u režiji Štefana Kegija, inače 41. laureata „Politikine” nagrade za najbolju režiju na Bitefu, i koprodukciji trupe „Rimini protokol” i minhenskog Kameršpilea. Ova predstava bila je ujedno jedna od nosećih i u konceptu odloženog 54. festivalskoj izdanja festivala.
– Kegijeva „Dolina jeze” na momente je duhovita i tužna, a povezuje opšta pitanja „posthumanizma”: koji je u ovom kontekstu shvaćen kao kritika sveprisutnijeg antropocentrizma, s pitanjima koja se odnose na suštinu pozorišne umetnosti, poput nužnosti „živog” glumca na sceni, prisustva gledalaca, kao i mogućnosti suštinske razmene na relaciji izvođač–glumac, a koja se podrazumeva kao estetsko jezgro svih izvođačkih umetnosti – objašnjava Latinović uz konstataciju:
– Mislim da je „Dolina jeze” zbog ovoga i izabrana kao reprezentativni uzorak Bitefa 2020. godine, koji je imao za cilj da ukaže na nedostatak empatije čoveka i duhovno uzdizanje replikanata.
Šta još nudi Bitef-Prolog?
– Bitef-Prolog je u stvari najbolji mogući presek Bitef festivala. Ovo nije dajdžest izdanje, nego izbor najboljih poteza hajlajt Bitef festivala. Ovaj sadržaj bio bi idealan za promociju našeg festivala, tokom godine, u gradovima u Srbiji ili regionu, jer predstavlja pun uvid u sve ono što se dešava tokom sedam ili deset festivalskih dana. Zbog toga je važno videti sve od ponuđenog programa, ali svakako preporučujem predstavljanje knjige Vere Konjović „Čekajući Bitef”, koja nudi divan omaž festivalu, onima koji su ga gradili ili svojim prisustvom činili posebnim – kaže Latinović.
Protivpandemijske mere izvesno neće dozvoliti regularno okupljanje bitefovske publike. Evo, gde će se izvoditi Kegijeva predstava, i svi ostali sadržaji Bitef-Prologa:
– Bitef teatar ove godine centralno je mesto događaja, jer će predstave biti izvođene na našoj sceni, a neki događaji biće upriličeni i ispred, na Skveru Mire Trailović. Najveća nevolja ovog vremena za nas je smanjeni kapacitet sala. Bitef festival je osoben i jedinstven, zbog svog programa, koji je najjednostavnije rečeno: neponovljiv, zbog toga je naša želja da predstave vidi što više ljudi. U sadašnjim okolnostima to jest propisima sale teatara biće poluprazne. Neozbiljno je insistirati, trošiti ogromna sredstva da bi neku predstavu videlo 30 ili pedeset gledalaca, što je u slučaju Bitef festivala polovina spiska vip-zvanica. Sa druge strane neke od predstava podrazumevaju interakciju s gledaocima, pa je to rizično, tako da je Bitef- Prolog, kontinuitet, koji najbolje oslikava pozorište koje je očito na ivici budućnosti – priča naš sagovornik.
Ovogodišnji Bitef, koji će proteći u znaku Bitef-Prologa, svojevrsna je najava, narednog duplog festivalskog izdanja i to radi održavanja njegovog kontinuiteta. Kakvo je ovogodišnje promišljanje Bitefa? Na pitanje gde organizatori nalaze njegovo opravdanje, Latinović odgovara:
– Kontinuitet, ili neprekidno trajanje, definitivno mora biti uspostavljen kao nužnost u javnom životu, pa samim tim i u umetnosti, za koju je permanentni tok od presudne važnosti. Usled toga, možda su za sadašnji trenutak naše civilizacije značajnije neprekidnosti u psihološkom tumačenju, gde se definiše kao kontinuitet svesti, što je neophodan uslov logičkog mišljenja, bez kojeg bi uporedna delatnost mišljenja bila nemoguća. Dakle, ako nemamo kontinuitet svesti ne možemo ništa povezati ili upoređivati, što znači ni logički razmišljati i saznavati. Moramo, čuvati kontinuitet umetničkog stvaranja, makar ono bilo tanko poput svilene niti, brinuti kao što se u hladnim noćima pazi žar stare vatre od kojeg će nastati plamen. Bitef-Prolog upravo doživljavam kao okce žara pod pepelom nepredviđenih i neočekivanih okolnosti iz kojeg će buknuti vatra pritajene umetnosti.
Tu je i neizbežno pitanje: kako će popularni bitefovci ostvariti bezbednosne uslove koji podrazumevaju epidemiološke mere?
– Ne mogu nikakve mere bolje suzbiti nastalu nevolju, od naše svesti da čuvamo sebe, pa samim tim i druge: rođake, komšije, saputnike u gradskom prevozu, u prodavnici ili u teatru. Normalno da ćemo i pored ovog mišljenja kao organizatori sprovoditi sve naložene mere, jer će to doprineti bezbednosti, ali verujem da to mora biti i podsticajno, te da će delovati na posetioce Bitef festivala ali i drugih manifestacija, da zaštite sebe i druge.