Guši se Ponjavica
Поњавица некад (Фотографије О. Јанковић)
Banatski Brestovac – Da nema novog mostića, preko vodotoka Ponjavica u Banatskom Brestovcu, oni koji su ovuda prošli pre bezmalo dve godine kada se zidao, zakleli bi se da su zalutali. Most je tu, ali vode sa sve labudovima nema. Preciznije i neverovatnije - s jedne njegove strane je tu, a onda volšebno nestaje. Isti prostor suv je bez kapi vode, obrastao gustom šikarom, nema ni redovnih ribolovaca u uvalici sa „mokre“ strane, a od meštana saznajemo i šta je razlog.
„Ponjavica se ubija godinama. Zimi zbog snega i padavina malo tu i bude vode, a sada je korito s jedne strane zapušeno, a sa druge presušilo. Takođe, godinama se i sav fekalni otpad puštao ovde, kasnije je to zabranjeno, pa su ljudi zidali septičke jame, ali su nastavili da bacaju svašta. Ovde gde je presušilo bilo je skoro pa jezero, a sada je stanje vodotoka najgore, baš u Brestovcu. Bilo je i kod nas širine, umesto trske drvored skroz uz vodu, od kog su ostala dva stabla, bilo je i ptica, svega, da bi sve postalo teška bara. Pre dvadesetak dana isplivala je i mrtva riba, jer nema kud“, priča za „Politiku“ meštanin Mustafa Dupljak.
Vodotok Ponjavica nalazi se u istoimenom Parku prirode, po zvaničom opisu domu preko 100 biljnih vrsta i staništu četrdesetak vrsti ptica, od kojih su neke izuzetno vredne. Sa svojih 300 hektara, područje je u trećoj kategoriji zaštite, a Programom upravljanja povereno pančevačkom JKP „Zelenilo“. U preduzeću napominju da su mnogo uradili za pet godina, nakon što decenijama Ponjavica nije održavana. i da je za razne aktivnosti iz gradske kase i ove kao i prošle sezone, opredeljeno 12 miliona dinara. Stanje vodotoka, dodaju, nije neobično, jer postoje stalne oscilacije vodostaja, koje zavise od količine padavina i nivoa vode u okolnim vodotocima.
„Na delu kod Brestovca, kada je rađen most, izvođači radova su ostavili zapušeno korito, pa je došlo do prekida toka, koje smo u međuvremenu više puta čistili. Takođe, u postupku smo uklanjanja barske vegetacije na više mesta, ali se mora znati da je to ogroman i skup posao, jer treba odmuljavati 10 kilometara vodotoka, koji nije protočan, već više stajaća voda, zadnjih 50 godina potpuno neodržavana“, objašnjava Ženja Marinković, rukovodilac projektovanja i prostornog planiranja u „Zelenilu“.
Zbog alarmatnog stanja u pojedinim delovima zaštićenog područja, ovih dana je aktuelna i peticija za urgentno izmuljavanje vodotoka, uklanjanje prenamnožene akvatične vegetacije sa rizomom i oslobađanje izdani od mulja, koju su pokrenula Udruženja „Zeleni most i „Pančevo nije rupa“, kako bi navode, ovaj rezervat ponovo oživeo. Problem vide u nesuzbijanju seča šuma kao polaznog parametra za osnovno kruženje vode u prirodi, da je problem globalan, ali i tu oko nas, te da pomanjkanje vode i pomisao na živi svet koji se bori za opstanak, u ovim razmerama kao što je to sada slučaj u PP „Ponjavica“, nisu zabeleženi više decenija,
„Glavno pitanje je da li se ovako nešto moglo predvideti i da li je dovoljno urađeno od sredstava koja se godišnje slivaju u gradsku kasu od eko - takse, koja se ubira od svih baznih proizvođača na teritoriji grada, a od sledeće godine će i od svih registrovanih pravnih subjekata. U poslednjih pet godina izdvojen je namali novac od oko 400.000 evra samo iz eko taksi za Park prirode „Ponjavica“ i njeno pošumljavanje, a sada je prilika, pošto je voda već presušila u većem delu brestovačkog atara, da se problem reši - oslobode izdani i smanji nabujala vegetacija“, poručuju iz dva udruženja.