Tradicionalno stvaralaštvo iz Rusije
Čarape i rukavice od mekane dlake planinske koze štite noge i ruke od hladnoće. Zbog toga su posetioci galerije „Progres” u Knez Mihailovoj ulici najviše merkali ove rukotvorine. Među dlanove su stavljali i šalove i marame, a probali su i kape i šubare. Ova odeća ukrašena je ruskim tradicionalnim motivima i biće predstavljena do 1. novembra.
Postavka je obogaćena unikatnim upotrebnim i ukrasnim predmetima narodnog stvaralaštva i zanata iz Rusije pa se mogu izabrati matrjoške, ukrasna jaja, lutke, čuture, figure sa Putinovim likom...
Ovaj program, kako je navela Tatjana Prokušenkova, deo je manifestacije „Nadomak pobede” i priređuje se povodom 75 godina pobede u Drugom svetskom ratu, a organizator je Udruženje narodne umetnosti i zanatstva Sankt Peterburga i Lenjingradske regije „NVO Dvorana zanata”, uz pomoć ambasade Rusije u Srbiji i podršku Turističke organizacije Beograda, srpskog odeljenja fondacije „Jedinstvo pravoslavnih naroda”, u saradnji sa Udruženjem za očuvanje tradicije zanatstva i umetnosti „Nasleđe” i Ruskog doma.
Šetajući kroz galerijski prostor, poklonici ručnih radova imali su utisak da listaju neku rusku slikovnicu, naročito ako im se pogled zaustavi na kutak okićen lutkama. A upravo Tatjana Prokušenkova vična je u kreiranju minijaturnih tradicionalnih nošnji u koje oblači lutke rađene od porcelana.
– Odeću krojim ručno, čak i kosu i šubarice, a lutke se rade fabrički jer tokom obrade porcelan se tretira u pećima na 700 stepeni Celzijusovih – pojasnila je umetnica.
Pojedinosti o izradi jedinstvenih suvenira zainteresovanima su na srpskom jeziku tumačile Ruskinje koje su postale srpske snaje – Žana Milašinović i Natalija Nikolić. Među njima je bila i njihova zemljakinja Ala Đurđević koja već deceniju izlaže na smotri ruskih rukotvorina, a prepoznatljiva je po tome što predstavlja različite lekovite minerale i nakit od poludragog kamenja. Ovog puta ona je pričala o selenitu, ali i šungitu koji se koristi u kozmetici i medicini – ublažava bolove u grlu i pomaže kod sprečavanja prehlada, a njegova primena dobra je i protiv umora. Za svačiji ukus našla se makar poneka unikatna sitnica nastala po starom receptu.
Posle obilaska ove izložbe, posetioci su u prilici da u prizemlju galerije pogledaju i dokumentarnu postavku fotografija. Na njima je svedočanstvo ratnih foto-reportera koji su ovekovečili period 1941–45. godine. Tu su i plakati sa tekstovima iz tog perioda.
U okviru manifestacije prikazuju se igrani i dokumentarni ruski filmovi sa temama iz Drugog svetskog rata.