Obnova spomen-obeležja knezu Mihailu pri kraju

Daliborka Mučibabić

11. 12. 2020. 18:00

(Фото: Завод за заштиту споменика културе Београда)

Postavljanje ograde od kovanog gvožđa poslednja je etapa obnove spomen-obeležja u Košutnjaku na mestu gde je 10. juna 1868. godine u atentatu ubijen knez Mihailo Obrenović. Na inicijativu grada, ona je započeta 25. novembra i biće okončana za 14 dana, uveravaju u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Tada neće biti završeno uređenje partera sa klupama i kaskadnim stepenicama, već će ono sačekati sledeću godinu. Vrednost projekta je 1,67 miliona dinara.

– Spomen-obeležje trebalo bi da izgleda autentično, bez uvođenja novih ili ukidanja originalnih elemenata. Dosad smo restaurisali zidove i stubove od kamena, odnosno oprali smo i očistili kamen, očišćene su spojnice i fugovali smo ih, obnovili smo kameno stepenište na ulazu. Obavljena je drenaža tla unutar spomen-obeležja da bi se rasteretio nakrivljeni istočni zid. Takođe je izvršena stabilizacija i vraćanje tog zida u prvobitni vertikalni položaj zajedno sa stubovima. Lanac od kovanog gvožđa odnet je u radionicu na restauraciju – navode u gradskom Zavodu i dodaju da je spomen-obeležje bilo u veoma lošem stanju, kamen je bio prekriven naslagama patine i mahovine, grafitima i tragovima rđe, dok su lanci od kovanog gvožđa korodirali, a neki njihovi delovi su i nedostajali.

Postavljene su dve dvojezične table koje pripovedaju o životu i političkom delovanju Kneza Mihaila i govore o tome šta se pre 152 godine desilo u Košutnjaku.

Napravljen je i parking za automobile i autobuse duž puta kojim se dolazi do spomen-obeležja na mestu ubistva kneza Mihaila. Ono se nalazi u okviru prostorno kulturno-istorijske celine „Topčider”, koja je od 1987. godine spomenik kulture od izuzetnog značaja.

Memorijal 134 godine

Ideja o podizanju spomen-obeležja inicirana je posle tragične smrti kneza Mihaila, 1868. godine. Prvi predlog rešenja spomenika dao je ruski skulptor Mihail Osipovič Mikešin, koji je na tom mestu osmislio memorijalnu kapelu. Od takve ideje odustalo se i 1886. na mestu kneževe pogibije postavljena je kamena ploča sa uklesanim zavetom ,,Tvoja misao poginuti neće”.

– Ploča je potom uklonjena, što je tri decenije kasnije primetio Feliks Kanic, reprodukujući u svojoj knjizi o Srbiji crtež spomen-obeležja mesta ubistva. Tada je postavljena ograda od kovanog gvožđa (vertikalne šipke sa ukrasnim završecima, obuhvaćene horizontalnim šipkama kao držačima pri dnu i vrhu). Time je markirano mesto na kome je knez Mihailo pao, u vidu grobnog mesta – navode u gradskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Na stablu koje se nalazilo iznad, na gvozdenoj kuki postavljeno je kandilo, izrađeno po tipu zatvorenih zaobljenih kandila.

Ministarstvo građevina Kraljevine Srbije, o državnom trošku, podiglo je kamenu ogradu sa lancima 1912. godine. Radove je izveo beogradski kamenorezac Stanko Dimić.