Rotšild kupuje oprost grehova

Milenko Pešić

07. 01. 2021. 19:19

Протест еколошких активиста у Берлину (Фото EPA-EFE/Omer Messinger)

Čelnici svetskih korporacija i čuvar „ključeva carstva nebeskog” udružili su snage ne bi li u minut do dvanaest Zemlji nekako povratili izgubljeni raj. Ovo bi moglo da bude najkraće tumačenje vesti koja je pred kraj 2020. godine stigla iz Vatikana. Najmoćniji svetski biznismeni Svetoj stolici su obećali da će biti manje gramzivi i da će dobar deo profita ubuduće usmeriti u borbu protiv klimatskih promena i pomoć obespravljenima i siromašnima.

„Hitno je potreban ekonomski sistem koji je pošten, pouzdan i sposoban da odgovori na najdublje izazove sa kojima se suočava čovečanstvo i naša planeta”, poručio je papa Franja povodom formiranja Saveta za inkluzivni kapitalizam.

Cilj ovog neobičnog spoja kapitalizma i hrišćanstva nalik je nekoj modernoj verziji srednjovekovnih indulgencija. Samo što novac za oproštaj grehova koje korporacije čine neće ići u crkvenu kasu već u promovisanje održivog razvoja, klimatskih akcija, kvalitetnijeg obrazovanja, rodne ravnopravnosti, smanjenje socijalnih razlika...

U savetu kojim će po papinom blagoslovu upravljati Lin Forester de Rotšild ima 27 članova koji predstavljaju kompanije čija je tržišna vrednost 2.100 milijardi dolara i koje širom sveta zapošljavaju oko 200 miliona radnika. O kakvoj ekipi moćnih ljudi je reč, pod omoforom rimskog biskupa, govori da su u savetu izvršni direktori Benk of Amerika i „Džonson end Džonsona” Brajan Mojnihan i Aleks Gorski, milijarder i osnivač „Sejlsforsa” Mark Beniof i čelnik „Masterkarda” Adžaj Banga, predsednik „Rokfeler fondacije” Radživ Šah... Ovi „čuvari inkluzivnog kapitalizma” će se svake godine sastajati sa papom Franjom i kardinalom Peterom Tarksonom u Rimskoj kuriji zaduženim za promociju humanog razvoja kako bi razmenili iskustva i nastavili ostvarenje vizije održivog razvoja.

„Udruživanje različitih religija kako bi se našli odgovori na goruća pitanja nasušna je potreba u današnjem svetu. Vera se ne može koristiti za razdvajanje ljudi. Vera treba da nas zbliži”, objašnjava Banga, koji u „Masterkardu” godišnje zarađuje 22 miliona dolara, svoje učešće u savetu.

Čelnik „Džonson end Džonsona” Mojnihan kaže da se pridružio ovoj grupi svojih kolega pod moralnim vođstvom Svete stolice zato što se time stvara moralni okvir za kapitalizam koji će pomoći da privređivanje i poslovanje  bude u skladu sa judeo-hrišćanskim vrednostima.

Glavnokomandujuća za presvlačenje nemilosrdnog korporativnog biznisa u kapitalizam „sa ljudskim likom” obojenog u ekološku zelenu i socijalističku crvenu boju je izvršna direktorka holdinga „E. L. Rotšild”. Lin Forester de Rotšild kaže da se Savet za inkluzivni kapitalizam zalaže za promenu sadašnjeg ekonomskog sistema u skladu sa ciljevima održivog razvoja koje su proklamovale Ujedinjene nacije. Foresterova osuđuje sadašnji kapitalistički sistem u kojem je onima koji rade potrebna pomoć države da bi sastavili kraj s krajem.

„Kompanija im je na listi ’Forčun 500’, a njihovim zaposlenima je potrebna socijalna pomoć. Da li se oni to šale? Zašto bi društvo to trebalo da plaća ako akcionari maltretiraju radnike, truju kupce ili uništavaju planetu? Bog nije stvorio korporaciju, ona je izum društva koja akcionarima daje ograničenu odgovornost”, priča Lin Forester de Rotšild.

Da se alarm za uzbunu odavno upalio potvrđuje i sumorni izveštaj Svetske banke da se jaz između bogatih i siromašnih sve više povećava. Zbog klimatskih promena i pandemije kovida 19 broj ekstremno siromašnih ljudi u svetu koji žive sa manje od 1,9 dolara dnevno će se do početka 2021. godine povećati za 150 miliona.

Zahtev Svetog oca da kapitalizam bude u službi planete i ljudi već su poslušale neke kompanije. Tako je „Džej-Pi Morgan” obećao da će u narednih pet godina uložiti 30 milijardi dolara u unapređenje rasne ravnopravnosti, dok je su „Epl” i „Majkrosft” izložili planove kako da za 10 godina postanu karbonski neutralne. „Masterkard” će uložiti 500 miliona u razvoj zajednica Afroamerikanaca, a „Di Pon” će do 20130. godine uvesti održivost kao glavni kriterijum u svoj lanac vrednosti.

Od Marksa naovamo kapitalizam je osuđen za mnoga zla u svetu, od stvaranja ogromne nejednakosti u svetu do klimatskih promena. Ali lični interes nije bila suštinska ideja ekonomskog sistema koji je prvi put kodifikovao Adam Smit u 18. veku. .

Da li će papa uspeti da ove „zabludele kapitalističke sinove” vrati na pravi put? Predsednica Saveta za inkluzivni kapitalizam, čije se lično bogatstvo po „Biznis insajderu” procenjuje na 600 miliona dolara, iskrena je: „Nećemo samo uključiti prekidač kako bi kod ljudi nestala pohlepa. Ali, jedna stvar koja je lepa u vezi sa Vatikanom jeste hrišćanski princip iskupljenja i praštanja.”