Vlasti BiH poklekle pred migrantskom krizom

13. 01. 2021. 21:01

Још нема услова за смештај миграната у камп „Липа” (Фото EPA-EFE/Fehim Demir)

Sarajevo – Nadležne institucije u BiH i dalje nemaju adekvatno rešenje za smeštaj nekoliko stotina migranata od kojih mnogi, dok čekaju potpuno osposobljavanje kampa „Lipa”  nadomak Bihaća koji je stradao u nedavnom požaru, borave na otvorenom. Takav utisak stekli su i parlamentarci nakon što im je u ponedeljak na sednici Predstavničkog doma parlamenta BiH resorni ministar Selmo Cikotić predočio informaciju o stanju u oblasti migracija u BiH, i to za avgust prošle godine.

Nezadovoljstvo  pojedinih poslanika izazvala je, pre svega, činjenica da informacija koja im je predočena sadrži  samo „već poznate statističke podatke” o migrantskoj krizi  u BiH, a ne i, bar u naznaci, moguće načine  rešavanja tog problema. Poslanik SDA Jasmin Emrić pomenuo je i finansijska sredstva, dobijena na račun migranata, koja nisu nikada, kako je rekao, transparentno predstavljena u javnosti. On je izračunao da je za osam meseci potrošeno oko 18 miliona evra, što je 341 evro po migrantu u prihvatnim centrima. Uz poziv ministru Cikotiću da „javno predoči načine trošenja i iznose troškova boravka migranata”,  Emrić je apostrofirao i  potrebu „efikasnijeg institucionalnog upravljanja migrantskom krizom”.  Posebno, kada je reč o humanom i bezbednosnom aspektu tog problema koji je „naročito izražen u Unsko-sanskom kantonu (USK)”.

Nakon što su vlasti USK-a  i definitivno odbacile mogućnost ponovnog otvaranja objekta „Bira” za smeštaj migranata  iz oštećenog  prihvatnog centra u „Lipi” čija obnova još nije potpuno završena, iz Sarajeva su počeli da stižu  sve glasniji zahtevi   da brigu o migrantima  „mora preuzeti i Republika Srpska”  i obezbediti im smeštaj na svojoj teritoriji. To je stara priča na koju je srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik bezbroj puta odgovarao da u Srpskoj „ neće biti prihvatnih centara za migrante”, niti njihovog zadržavanja na njenoj teritoriji.

Prema „ravnomernom raspoređivanju migranata širom BiH”, kao „najboljem” rešenju migrantske krize koja traje više od tri godine i eskalira iz dana u dan, naklonost iskazuju i pojedini međunarodni zvaničnici, poput visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Đuzepa Borelja i šefa Delegacije EU u BiH  Johana Satlera.

Mediji u BiH izveštavaju da je Borelj  telefonom razgovarao sa Dodikom o migrantskoj krizi i da je pozvao vlasti u BiH da rade na „održivim rešenjima za migrante”, pre svega na otvaranju prihvatnih centara i „ravnomernijem raspoređivanju u celoj zemlji”. U tom razgovoru Borelj je, kako se navodi, napomenuo da je „EU do sada BiH, na konto smeštaja migranata,  dala 88 miliona evra i da bi neuspeh u pronalaženju održivih rešenja za potrebe migranata  mogao da ima ozbiljne posledice po ugled BiH”.

„EU računa na one koji su na funkciji u zemlji da preuzmu punu odgovornost, sprovedu hitne mere i da preduzmu sve što je potrebno za pružanje neposredne pomoći i za rad na dugoročnim rešenjima”, rekao je Borelj tokom razgovora sa Dodikom.

Šef Delegacije EU u BiH, smatra da se u BiH „dešava nepotrebna humanitarna kriza uprave” i  da „migranti nepotrebno trpe posledice”. On je za N1 kazao da se teret te krize „mora ravnomerno rasporediti širom BiH, uključujući Srpsku i Hercegovinu”.

„Do kraja decembra nije bilo moguće doći do rešenja oko podele odgovornosti za zatvaranje ’Bire’, ali imamo pozitivne pomake. Postavljeni su šatori na lokaciji „Lipe”, ali je još stotine migranata u šumama bez smeštaja. BiH je potpisnica međunarodnih konvencija, potpisala je i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Nije pitanje želi li ili ne, već treba preuzeti odgovornost. Ne mogu samo dva kantona preuzeti teret”, rekao je Satler i pohvalio Srbiju koja je, kako je kazao, „uspela u dve, tri godine izgraditi sistem upravljanja migracijama”  i  koja na svojoj  teritoriji  ima od 20 do 30 prihvatnih centara za migrante.