Si Đinping sa evropskim liderima početkom februara

Milenko Pešić

16. 01. 2021. 13:55

Ли Кечијанг, Андреј Пленковић и Алексис Ципар на самиту у Дубровнику (ФОТО: EPA-EFE/STR)

Dugoodlagani samit kineskog predsednika Si Đinpinga sa liderima država centralne i jugoistočne Evrope  najverovatnije će biti održan početkom februara. Peking sa evropskim partnerima priprema video-skup u formatu, poznatijem kao 17+1, najverovatnije pre početka Kineske lunarne godine 12. februara.

„Ovo je novi predlog kineske strane. Izgleda da Peking hoće da iskoristi pozitivan zamah stvoren potpisivanjem  Sporazuma sa EU u oblasti sveobuhvatnog investiranja (CAI)”, kaže  za „Saut Čajna morning post” jedan evropski diplomata.

Prethodni, osmi samit Kine i 17 država Evrope održan je u  11. i 12. aprila  2019. godine u Dubrovniku pod nazivom „Gradimo nove mostove kroz otvorenost, inovacije i partnerstvo”. Srbiju je na ovom političko-poslovnom forumu održanom u Hrvatskoj predstavljala premijerka Ana Brnabić.

Tada je dogovoreno da novo okupljanje premijera i šefova ovih evropskih država, od kojih pet nisu članice EU, bude  2020. godine u Kini. Početkom  prošle godine Peking je odlučio da samitom koji je planiran da se održi 15. aprila umesto premijera Li Kečijanga predsedava lično predsednik Si Đinping.

Ali, pandemija korone i zahladneli  odnosi sa nekim zemljama su na neodređeno vreme  odložili održavanje ovog skupa. Češki predsednik Miloš Zeman odbio je poziv Sija da dođe u Peking, sa obrazloženjem da Kina nije ispunila svoja obećanja da će više ulagati u njegovu zemlju. Da li je to bio izgovor, tek odnosi Praga i Peking su se pogoršali zbog Tajvana. 

Ovog puta Peking očito žuri da održi samit sa 17 zemalja Starog kontinenta u koje je već uložio više desetina milijardi evra u u luke, puteve, pruge, telekomunikacijske mreže i aerodrome u okviru svog megaprojekta „Jedan pojas, jedan put” i zbog SAD. 

„Pošto je posle sedam godina Peking uspešno završio pregovore sa Briselom o investicijama ovim samitom hoće da pokaže novoj američkoj administraciji Džoa Bajdena da su veze Kine i Evrope jake”, objašnjava  drugi evropski zvaničnik za  hongkonški dnevnik.

Inače, sporazum EU–Kina o principima investiranja koji je postignut pretposlednjeg dana prošle godine Trampovi saradnici su dočekali za zaprepašćenjem zbog trgovinskog rata sa Pekingom. Ali, ovaj dogovor  koji će kompanijama  iz EU omogućiti bolji pristup brzo rastućem kineskom potrošačkom tržištu od 1,4 milijarde ljudi u Vašingtonu je doživljen i kao kao „neželjeni poklon” Bajdenu za useljenje u Belu kuću.  

Kako piše „Saut Čajna morning post”, pozivajući se na diplomatske izvore, detalji dnevnog reda ovog video-samita 17+1 uveliko se razrađuju. Očekuje se da se i ovog puta postigne saglasnost oko dokumenta „Smernice za saradnju” u kojem se navode obaveze od velikih infrastrukturnih projekata do kulturne razmene.

Na prethodnom samitu u Dubrovniku dotadašnjem formatu 16+1 pridružila se i Grčka u koju je Kina već investirala više od pet milijardi evra, zbog čega su mnogi u Briselu  javno iznosili podozrevanje da Peking  politikom „zavadi pa vladaj”  hoće da podeli Evropsku uniju. Mnoge zemlje EU  ne kriju da posle odlaska Trampa žele bolje trgovinske odnose sa SAD.

Ali dok se Bajdenova administracija još bude uhodavala održaće se deveti samit u formatu 17+1. Nema sumnje da je sporazum Kina–EU o investicijama od kojeg će najveće koristi imati nemačke i francuske kompanije prokrčio put  za novu rundu razgovora Si Đinpinga i sedamnaest evropskih lidera.