Drvo je važan energent
(Фото Pixabay)
Srbija ima dobro snabdevanje električnom energijom. Zahvaljujući hidroelektranama izgrađenih u Titovo doba i termoelektranama na domaću sirovinu lignit, cena električne energije od sedam evrocenti za kilovat sat kod potrošača je jedna od najnižih u Evropi, što je vrlo bitno za niska primanja većeg dela našeg stanovništva, od kojih pojedini ne mogu da plate struju ni sa tako niskom cenom, nego se plaćanje obezbeđuje iz socijalnih davanja.
Kako se najveći deo električne energije dobija iz termoelektrana na lignit, koje zagađuju vazduh, neophodan je prelazak na proizvodnju struje koja ne ugrožava životnu sredinu, što će neminovno dovesti do njenog poskupljenja kod potrošača. Prelazak termoelektrana na prirodni gas, koji se skoro isključivo dobija iz uvoza, opteretio bi naš ionako negativan spoljnotrgovinski bilans. Ima predloga da se podignu vetro-parkovi za proizvodnju struje. Ali ova struja sa cenom od 12 evrocenti po kilovat satu na mestu proizvodnje i duplo većom od sadašnje cene električne energije na mestu potrošnje je neprihvatljiva za standard naših građana.
Treba se vratiti drvetu, hiljadama godina isključivom energentu. Na dva i po miliona hektara šuma u Srbiji, što činu jednu trećinu površine Republike, deponuje se godišnje preko ugljen-dioksida 50 milijardi kilovat sati energije. Ova energija pretvorena u pelet, koji sagoreva pod elektronskom kontrolom uz minimum čestica, koje zagađuju vazduh, košta četiri evrocenta po kilovat satu, a električna energija dobijena iz peleta koštala bi kod potrošača manje od 10 evrocenti po kilovat satu što bi bilo podnošljivo za naš životni standard. Sredstva dobijena za drvo od koga se proizvodi pelet treba iskoristiti za podizanje kvaliteta naših šuma, njihovim prevođenjem u viši uzgojni oblik. Ne treba izgubiti iz vida da šume imaju i veliki ekološki značaj, da utiču na poboljšanje kvaliteta vazduha, potrošnju ugljen-dioksida i proizvodnju kiseonika, održavanje režima voda, zaštitu zemljišta od erozije i rekreacije stanovništva. Fabrike peleta bi bile locirane u krajevima Srbije pod šumom, gde je problem migracije najveći, pa bi to pomoglo i njegovom rešavanju. I estetski lepše izgledaju zelene šume nego skalamerije od vetro-parkova koje zagrđuju prirodu.
Za prvih pet godina (2021–2025) od drveta iz nekvalitetnih izdanačkih šuma trebalo bi obezbediti proizvodnju peleta od dva miliona tona godišnje ukupne toplotne energije 10 milijardi kilovat sati. Za ovo je potrebna investicija od 400 miliona, odnosno 80 miliona evra godišnje. Ostvaren godišnji prihod od 400 miliona evra bio značajan bi doprinos bruto dohotku Srbije.
Mr inž. Srđan Tanasković